Napokon doznajte koliko šećera pojedete na dan

Trudite se jesti zdravo? A pazite li na šećere?

Kroz primjer jednog dnevnog jelovnika od pet obroka uspjeli smo doznati koliko zapravo šećera unesemo u organizam, a da toga nismo ni svjesni...

Za razliku od dijabetičara koji puno preciznije mogu odgovoriti na pitanje koliko šećera pojedu kroz dana, svi mi drugi koji nemamo taj zdravstveni problem uopće toga nismo svjesni. No, mnogi od nas trude se pripaziti pa si čokoladu, burger, sladoled ili pivce dozvole u posebnim trenucima.
Čak i desert ne jedemo baš svaki dan, a ako se odlučimo pripraviti ga, tada se trudimo da bude što zdraviji. Dakle, nemoguće je da unosimo pretjeranu količinu šećera, zar ne!?
Pogrešno! Ne biste vjerovali koliko se skrivenih šećera nalazi u hrani koju smatramo zdravom i jedemo je svakodnevno. Voćni jogurt s granolom, pileća tortilja, pa čak i vege wok. Deserte, kao što vidite, uopće ni ne spominjemo. No, kako više ne bismo lutali i gubili bitku sa šećerom, Greatist je pobrojao najčešće namirnice koje jedemo kroz dan kako bismo bolje upoznali „neprijatelje“. Upoznajte ih i vi!

 

Doručak

Jogurt s granolom i bobičastim voćem (50 g šećera)

Homemade granola with yogurt, blueberry and blackberry in glass bowls, healthy breakfast, selective focus
Foto: iStock


1 šalica bobičastog voća: 8,5 g
½ šalice granole: 12 g
150 g manje masnog jogurta s okusom vanilije: 29,5 g

 

Međuobrok

Kava s bademovim mlijekom i suhi kolač s čokoladom i voćem (20,5 g šećera)

Foto: iStock


1 šalica kave: 0 g
½ šalice bademova mlijeka: 3,5 g
½ kriške kolača: 17 g

 

Ručak

Tortilja s puretinom (14,5 g šećera)

Foto: iStock


110 g puretine: 4 g
1 tortilja od kukuruznog brašna: 2 g
2 žličice mustard senfa s medom: 4 g
4 lista salate: 0.5 g
½ avokada: 4 g

 

Međuobrok

Orašasti plodovi sa suhim grožđicama i čokoladom (22 g šećera)

Raw Organic Homemade Trail Mix with Nuts and Fruits
Foto: iStock


⅛ šalice orašastih plodova sa suhim grožđicama i čokoladom: 22 g

 

Večera

Pileća prsa s tjesteninom u slatko-kiselom umaku (35 g šećera)

Foto: iStock


85 g pilećih prsa bez kože: 0 g
1 šalica tjestenine od jaja: 0 g
3 žlice slatko-kiselog umaka: 18 g
½ svježe crvene paprike: 2 g
½ ananasa iz konzerve: 15 g
1 žlica soja sosa: 0 g
½ žlice biljnog ulja: 0 g

 

Ukupno: 142 g šećera

Opa! Zvuči nevjerojatno puno, zar ne? Pogotovo kada se uzme u obzir činjenica da bi se većina nas složila kako je to primjer zdravog jelovnika. A još k tome broji manje od 2000 kcal što je idealno kako za žene, tako i za muškarce, pojasnila je nutricionistkinja Elisa Zied, autorica knjige „Yunger Next Week“.


 

Koliko je šećera zapravo zdravo?

Trenutne dijetalne upute za Amerikance koji se, ne moramo posebno isticati, ubrajaju u zemlju s najviše pretilih osoba na svijetu, kažu kako dnevni unos dodanog šećera ne bi smio prelaziti deset posto od sveukupnih dnevnih kalorija. Dakle, ako ste kroz dan pojeli 2000 kcal, trebali biste pojesti manje od 200 kalorija ili oko 50 grama dodanih šećera.
Američka udruga za zdravlje srca daje puno strožiju preporuku. Ženama ne preporučuju više od 100 kalorija, odnosno 24 grama dodanog šećera dnevno, dok je za muškarce preporuka 150 kalorija ili 36 grama dodanog šećera.
To, dakle, znači da bismo dnevni unos dodanih šećera završili već na prvom međuobroku iz gornjeg primjera jelovnika.

 

Dodani i prirodni šećeri

Sigurno ste i sami primijetili kako smo u posljednjem odomku više puta spomenuli dodani šećer. Upravo o tome se i radi. Dodani šećer vrlo je štetan za naš organizam. Primjerice, spomenuti jogurt od vanilije ima oko 12 grama prirodnog šećera, ali i čak 17,5 grama dodanog šećera u čašici 150 g.
Ono što možda niste znali jest činjenica da naše tijelo na isti način razgrađuje ova dva šećera.
„Oba ova šećera razgrađuju se na fruktozu i glukozu. Međutim, prirodni šećer se veže uz vlakna i vodu te se puno sporije otpušta u naše tijelo i na taj nas način opskrbljuje energijom. S druge, pak, strane, dodani šećer metabolizam brže prerađuje što dovodi do porasta razine šećera u krvi. Rezultat toga je da se ne osjećate sito, već samo tražite još više šećera.“ objasnila je nutricionistkinja Rania Batayneh.

 

Evo zašto je šećer toliko loš:

  • Povećava rizik od oboljenja od dijabetesa tipa 2
  • Povećava rizik od oboljenja od metaboličkih poremećaja
  • Uzrokuje kardiovaskularne bolesti
  • Uzrokuje pretilost
  • Potiče razvoj bubuljica i akni
  • Loše utječe na probavu

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo