CIMET
Kod nas je cimet začin posebno cijenjen u slastičarstvu, no u Aziji se većinom koristi u narodnoj medicini za ublažavanje različitih zdravstvenih tegoba.
Znanstvene su studije pokazale da cimet kod nekih osoba koje pate od šećerne bolesti tipa 2 intenzivira djelovanje inzulina, a time i skladištenje glukoze u stanicama kroz sintetezu glikogena. K tome, njegove aktivne tvari usporavaju pražnjenje želuca i odgađaju apsorpciju glukoze iz crijeva u krv.
Inzulin ima važnu ulogu i u metabolizmu masti. Uočilo se da cimet može pozitivno utjecati na organizam snižavajući razinu triglicerida u krvi, LDL kolesterola i ukupnog kolesterola, čime pridonosi zdravlju srca i krvnih žila. Štoviše, aktivne tvari cimeta pokazuju antioksidativno djelovanje te mogući učinak u reguliranju krvnog tlaka. Kad se iskorištavaju poželjna svojstva namirnica kao pomoć u regulaciji koncentracije šećera u krvi kod šećerne bolesti tipa 2, ne može se očekivati brzi uspjeh. Cimet svojim zanimljivim mirisom daje primamljivu aromu hrani čime se smanjuje potreba za dodatkom šećera. Odličan je začin nezaslađenim voćnim salatama, čaju s limunom, kompotima i sl. Savršeno prija uz voće (i povrće) pečeno u vatrostalnoj posudi. Probajte ga s pečenim šljivama, kruškama, jabukama, a cimetom možete posuti i pečenu bundevu.
Cimet je odličan začin za mnoga jela zbog kojega nećete imati potrebu za šećerom, dok borovnice usporavaju transport glukoze u krv.
BOROVNICA
Znanstveno je potvrđeno da borovnica ima pozitivan učinak na normalizaciju šećera u krvi. Također, ona pozitivno djeluje na imunitet, što je važno oboljelima od šećerne bolesti.
Postoje dokazi kako konzumiranje bobičastog voća poboljšava kognitivne sposobnosti, smanjuje rizik od pojave bolesti srca i krvnih žila te raka.
Borovnica (Vaccinium myrtillus) se ističe sadržajem vitamina C i nekoliko vitamina B skupine. Znanstveno je potvrđeno da borovnica ima pozitivan učinak na normalizaciju šećera u krvi. Može se reći da konzumiranje borovnica povećava osjetljivost stanica na inzulin kod ljudi kod kojih postoji velik rizik za pojavu dijabetesa tipa 2. Pri tome je naglašen dotok glukoze u mišićne stanice što je izuzetno važno tjelesno aktivnim osobama. Uključenje borovnica u prehranu pomaže u prevenciji nastajanja upalnih procesa. Ovi se poželjni učinci djelovanja vežu uz prisustvo fenolnih bioaktivnih komponenti; antocijanine koji su se pokazali kao snažni antioksidansi. Uz to, oni sprečavaju brzu razgradnju škroba konzumiranog hranom. Nadalje, borovnice sadrže klorogeničnu kiselinu koja usporava transport glukoze iz crijeva u krvi. Ovo zajedno sprečava nagli dotok glukoze u krvotok što svakako ima pozitivan utjecaj na njezinu poželjnu razinu u krvi.
Uočilo se također kako konzumiranje borovnica dovodi do uspješnije zaštite živčanih stanica. Treba istaknuti da razgradni produkti polifenola iz borovnica pozitivno djeluju na imunitet što je nedvojbeno važno osobama koje imaju šećernu bolest.
Spomenuti je učinak aktivnih tvari borovnica izraženiji nego kod drugog voća.
LUK
Njegov pozitivan učinak temelji se na antioksidativnom djelovanj. Luk se vezuje i za sprečavanje nastajanja krvnih ugrušaka pa je njegovo redovito konzumiranje dodatni doprinos vitalnosti.
Sirovi se luk već dugo u Europi, Srednjem istoku i istočnoj Aziji koristi kao pomoćno sredstvo u liječenju šećerne bolesti. Ova praksa ima opravdanje u znanstvenoj studiji koja je pokazala da luk pridonosi sniženju koncentracije glukoze u krvi. Za pozitivan su učinak luka na zdravlje uvelike zaslužne njegove aktivne komponente koje imaju protuupalno i antioksidativno djelovanje. Ovo je posebno važno za očuvanje zdravlja jetre; organa koji izravno djeluje na koncentraciju glukoze u krvi. Ne samo da luk sadrži antioksidanse, nego je jedna od njima najbogatijih namirnica. Dokazana je prisutnost 25 flavonoida koji djeluju sinergijski, a ističu se kvercetin i njegovi glikozidi. Vjeruje se da se pozitivno djelovanje luka temelji na antioksidativnom djelovanju čime se smanjuje oksidativni stres u stanicama. Jedno je istraživanje pokazalo da ekstrakt luka djeluje na normalizaciju razine glukoze u krvi intenzivirajući stvaranje prijenosnika za glukozu na površini stanica mišića i jetre čime se podupire njezin ulazak u stanice ovih tkiva.
Također, studije su pokazale da konzumiranje ovog povrća povoljno djeluje na sniženje koncentracije masti u krvi, kao i da dolazi do poželjnog povećanja koncentracije HDL kolesterola u krvi.
S obzirom da je kod šećerenih bolesnika poremećen metabolizam masti, spomenuto djelovanje sigurno pridonosi njihovom zdravlju. Osim toga, luk se vezuje i za sprečavanje nastajanja krvnih ugrušaka pa je njegovo redovito konzumiranje dodatni doprinos vitalnosti.
Napravite sami
Sok od luka
Na Bliskom istoku se za snižavanje koncentracije glukoze u krvi primjenjuje sok od luka. Pije se nakon glavnog obroka. Njegova učinkovitost znanstveno je dokazana. Za pripremu soka koristi se neoguljeni luk, jer se u njegovim tankim suhim listovima nalazi velika količina aktivnih tvari, u prvom redu kvercetina. Kako bi se u što većoj mjeri sačuvali antioksidansi iz vanjskih slojeva luka, potrebno ga je minimalno guliti.
Priprema: Crveni luk oprati i odrezati mu nejestivi donji dio. Ne guli se. Staviti ga u sokovnik i iscijediti sok. Uzimati redovito tri jušne žlice nakon glavnog obroka. Sok se može držati u hladnjaku u prikladnoj poklopljenoj staklenoj ili porculanskoj posudi. Mora se potrošiti u roku od dva dana.
Ne samo da sadrži antioksidanse, već je luk jedna od njima najbogatijih namirnica.
PISKAVICA
Sadrži veliku količinu topivih vlakana čija prisutnost usporava probavu ugljikohidrata i apsorbciju glukoze iz crijeva u krv.
Piskavica (Trigonella foenum graecum) je aromatična biljka široke primjene. Njezine se sjemenke gorkog okusa mogu jesti i sirove i termički obrađene. Ova se biljka od davnina s pravom profilirala u tradicionalnoj kineskoj i ajurvedskoj medicini. Sadrži veliku količinu topivih vlakana čija prisutnost usporava probavu ugljikohidrata i apsorpciju glukoze iz crijeva u krv. Na taj se način pomaže regulacija šećera u krvi. Ova karakteristika temelji se na prisutnosti alkaloida trigonelina i topivih vlakana među kojima prevladava galaktomanan. Usporava pražnjenje želuca čime intenzivira osjećaj sitosti. Uz to, glukomanan sprečava naglo povišenje koncentracije šećera u krvi. Istraživanja na ljudima pokazuju kako uključivanje piskavice u prehranu pozitivno djeluje na reguliranje glukoze u serumu (natašte i tijekom dana). Uočeno je smanjenje LDL kolesterola u jetri i njegovo izlučivanje stolicom. Snižava se i koncentracija masti u krvi i kod o inzulinu ovisnih i kod o inzulinu neovisnih pacijenata.
Konzumiranjem piskavice povećava se koncentracija HDL kolesterola. Intenzitet je jači ako se jede proklijalo sjeme piskavice. Znanstvena istraživanja zaključuju da sjemenke piskavice mogu uz prilagođenu prehranu i tjelovježbu biti aktivna dopuna klasičnoj medicinskoj terapiji.
Epidemiološke studije pokazuju da vlakna iz hrane pozitivno djeluju na zdravlje dijabetičara. Sadržaj vlakana u prehrani može se povećati češćim uključivanjem piskavice u jelovnik. Dodaje se rafiniranom pšeničnom brašnu (osam do deset posto piskavice) za pripremu kruha.
Konzumirana vlakna piskavice na sebe vežu vodu, čime se povećava volumen hrane što povećava volumen stolice, a time potiče rad crijeva. Bubri u vodi i stvara osjećaj sitosti što utječe i na smanjenje tjelesne mase.
Napravite sami
Narodni indijski recept za sniženje glukoze u krvi
Sastojci: 1 čajna žličica piskavice + topla voda
Priprema: Pomiješati mljevene sjemenke piskavice s toplom vodom. Piti ujutro nakon ustajanja.
JABUČNI OCAT
Redovito dodavanje dvije jušne žlice jabučnog octa salati učinkovito snižava koncentraciju glukoze u krv.
Kvalitetni jabučni ocat priprema se od slatkih i kiselih jabuka u adekvatnom omjeru. Osim octene, sadrži voćne kiseline karakteristične za sorte jabuka koje mu daju specifičnu aromu i povećavaju apetit. Jabučni ocat se u različitim količinama uzima kao pomoć pri mršavljenju i kod šećerne bolesti, a uz to je i sredstvo protiv visokog krvnog tlaka, hemoroida, preranog starenja, artritisa i upale grla. Pokazalo se da jabučni ocat ima snažan detoksikacijski učinak. Brojne znanstvene studije govore u prilog korištenja jabučnog octa u cilju snižavanja koncentracije šećera u krvi nakon konzumiranja obroka. Pretpostavka je da jabučni ocat potiče stanice gušterače na lučenje inzulina. Aktivnošću octene kiseline može se opisati djelovanje octa na glukozu u krvi.
Ona može usporiti pražnjenje želuca i transport glukoze iz crijeva u krv. Također, potiče ulazak glukoze u stanice mišića i jetre. Nadalje, pokazalo se da se uključenjem jabučnog octa u prehranu pojedinaca sa smanjenom osjetljivošću na inzulin, ona nakon obroka povećava što nedvojbeno rezultira sniženjem koncentracije glukoze u krvi. Dodatno, na koncentraciju šećera u krvi utječe i glikemijski indeks (GI) konzumiranih namirnica. GI je podatak koji govori koliko brzo glukoza nakon obroka dolazi u krv. Što je njegova vrijednost veća, tim je veći dotok glukoze. Preporučuje se smanjiti konzumiranje namirnica visokog GI jer se koncentracija glukoze u krvi teže održava primjerenom. Uvidjelo se da jabučni ocat snižava koncentraciju šećera u krvi čak i ako je jelovnik bogat namirnicama visokog GI.
Dodatak jabučnog octa u jelovnik je jednostavan, jeftin i gastronomski zanimljiv.
Jedna je znanstvena studija pokazala učinkovitost redovitog dodavanja dvije jušne žlice jabučnog octa salati u sniženju koncentracije glukoze u krvi.
Jabučni ocat smanjuje i razinu masti, a to govori u prilog njegova korištenja u svrhu smanjenja komplikacija uzrokovanih dijabetesom.
NAMIRNICE BOGATE MAGNEZIJEM
Niska koncentracija magnezija u serumu nezavisan je i jak čimbenik rizika za nastajanje šećerne bolesti tipa II, posebno kod ljudi srednje dobi. Unos magnezija hranom obrnuto je proporcionalan koncentraciji inzulina u krvi na tašte te krvnom tlaku. Magnezij djeluje na metabolizam šećera u organizmu na više načina. Prvo, pomaže lučenje inzulina. Drugo, niska koncentracija magnezija u serumu može negativno djelovati na vezanje inzulina na receptore stanica čime se remeti transport glukoze u stanice. Stoga redovita konzumacija namirnica bogatih magnezijem može poboljšati osjetljivost stanica na inzulin, a time i dopremu glukoze u njih.
Magnezij je i nužan faktor dobivanja energije iz konzumiranih ugljikohidrata.
Povrće je važan izvor magnezija u prehrani, a posebno je njime bogato zeleno lisnato povrće. Tamnozeleno lisnato povrće sadrži i veliku količinu netopivih vlakana koja povećavajući volumen obroka direktno pridonose osjećaju sitosti i tako pomažu regulaciju tjelesne mase.
Brokula je izvor mnogih aktivnih komponenti koje povoljno utječu na organizam. Tvari sa sumporom jaki su antioksidansi koji umanjuju oksidativni stres i upalne procese. Istraživanje provedeno na ljudima pokazuje da konzumiranje svježih brokula tijekom jednog tjedna znatno povećava sposobnost organizma da se zaštiti od oksidativnog stresa. Nadalje, nedavno se pokazalo da konzumiranje ovog povrća kod ljudi koji pate od šećerne bolesti tipa 2 smanjuje oštećenja uzrokovana izraženim oksidativnim stresom. Konzumiranje brokule kod dijabetesa tipa 2 smanjuje oštećenja uzrokovana oksidativnim stresom.
Čim više zelenog lisnatog povrća dobrodošlo je na tanjuru i kod osoba koje nisu oboljele od dijabetesa.