Vrijedno tropsko voće

Sve što još niste znali o bananama - podizačima raspoloženja!

Zašto aktiviraju hormon sreće, zašto se preporučuju baš za doručak, zašto su prijatelji beba i sportaša, zašto se ne smiju držati u hladnjaku, zašto ih se ne smije jesti zelene i držati u hladnjaku... Doznali smo sve!

 

Dobrobiti banana za naš organizam mijenjaju se prema njihovoj zrelosti. Svijetlo žute banane, s čvrstim mesom, daju nam energiju na dulji rok i dugo ćemo se osjećati sitima pa se preporučuju za doručak. A zrelije banane, kod kojih se većina škroba već pretvorila u šećer, tijelu daju trenutnu injekciju snage. Zdrave i zasitne možemo reći da su idealan prirodni zalogaj.

 

Beru se zelene

Banane ne smiju dozrijeti na stablu jer bi bile brašnaste i neukusne. Stoga domaćini odrežu banane još zelene i potom dozrijevaju u sjeni. One za izvoz u daleke zemlje odmah se skladište u hladnjačama brodova na temperaturi malo nižoj od 13 stupnjeva Celzijevih. To je temperatura na kojoj se prekida dozrijevanje. No, čim padne ispod 12 stupnjeva, banane posmeđe. Nakon dopremanja na cilj, na primjer k nama, približno pet dana dozrijevaju u posebnim uvjetima na 16 stupnjeva Celzijevih.

Najveći proizvođači banana su Indija, Ekvador, Brazil, Filipini, Kostarika, Kina, Tajland, Meksiko, Kolumbija i Indonezija. A među najpoznatijim robnim markama banana su bonita, ciquita, dole i Del Monte.

Banane, suprotno uvriježenom mišljenju, nisu originalno afričko voće! Potječu iz jugoistočne Azije. U Europu su ih donijeli vojnici Aleksandra Makedonskog iz Indije, dok su ih u Afriku prenijeli Arapi i europski osvajači Španjolci, Portugalci i Englezi, s kojima su doputovale i u Južnu Ameriku.

 

Ne smiju u hladnjak

U našim trgovinama često nailazimo na nezrele banane. Takve treba čuvati na sobnoj temperaturi dok ne dozore. Želite li dozrijevanje pospješiti, stavite ih u zdjelu s drugim voćem. Ili ih umotajte u papirnati ubrus ili mekanu krpu. Ne smiju se čuvati u hladnjaku jer će im kora posmeđiti! Najslađe su kad na žutoj kori više nema ni traga zelene boje i počinju se pojavljivati smeđe točkice.

Nezrele banane sadrže neprobavljiv škrob, koji tanko crijevo ne može preraditi pa u debelom crijevu fermentira i uzrokuje vjetrove. Kad dozore, većina škroba pretvori se u šećer. Stoga zrele banane nisu samo slađe, nego i lakše probavljive. Upravo zbog te lake probavljivosti i jer rijetko uzrokuju alergijske reakcije (iako kod nekih odraslih mogu uzrokovati migrene), omiljena su hrana i za bebe i za druge generacije.

Foto: iStock

 

Izvor kalija

Zahvaljujući svom nutricionističkom sastavu, banane imaju blagotvoran utjecaj na organizam.

  • Izdašan su izvor kalija, minerala životno važnog za mišiće i živce. A konzumiranje većih količina kalija pomaže spriječiti ili sniziti visok krvni tlak.
  • Pomažu nam kod velikih tjelesnih napora. Konzumiramo li ih nakon 30 minuta vježbanja, kad nam je mišićna energija iscrpljena, povratit će nam snagu. I svježe i sušene banane sadrže mnogo prirodnog šećera koji brzo ide u krv stoga ih sportaši, posebno tenisači, rado konzumiraju prije mečeva ili čak tijekom igre.
  • Uravnotežuju probavu. Manje zrele banane otklanjaju zatvor, dok će slatke pomoći kod proljeva. Tako se djeci koja imaju proljev preporučuje dijeta od banana, riže, jabučnog soka i tosta.
  • Smirujuće djeluju na želudac. Obložit će i ojačati stijenke želuca te zaliječiti čireve.
  • Popravljaju nam raspoloženje. Više je dokaza da namirnice s mnogo ugljikohidrata i malo bjelančevina, među koje spadaju i banane, mogu popraviti raspoloženje te nas smiriti i uspavati. Ako nije prisutno puno bjelančevina, onda inzulin, koji se izlučuje nakon konzumiranja ugljikohidrata, potiče povisivanje razine smirujućeg živčanog transmitera u mozgu serotonina, koji nam poboljšava raspoloženje. Ugljikohidratne namirnice, koje sadrže triptofan, preteču serotonina, najprovjerenije djeluju u tom smjeru, pored malo hrane koja sadrži sam serotonin. Ako banane konzumiramo same, sadrže sve sastojke za tu reakciju: ugljikohidrate koji iz crijeva brzo dođu u krvotok, serotonin i triptofan te vitamin B6.

 

Ne samo sirove

Banane su i u kuhinji dobrodošlo osvježenje. Koriste se za različite kreme, voćne salate, kao dodatak riži, u voćnom kruhu. Nepogrešiv su sastojak različitih mliječnih napitaka i društvene slastice - čokoladnog fondija. Hrana i začini s kojima se dobro slažu su na primjer orasi, kava, đumbir, cimet, naranče, sladoled, likeri i rum. Šnite banana mogu se i osušiti i tako se dobiva zdravi čips. A sušene banane melju se u brašno.

Kad se banane ogule, brzo posmeđe ne nakapamo li ih limunovim ili sokom nekog drugog agruma. Kod recepata bez agruma banane stavite zadnje i dodajte ih neposredno prije kuhanja.

Jedete li ih između obroka, preporučljivo je da nakon toga operete zube jer su zrele banane pune šećera koji uzrokuje karijes.

Suhe banane još su koncentriraniji izvor kalija, vlakana i energije od svježeg ploda, ali sadrže i više šećera stoga se ne preporučuju u dijetama za snižavanje tjelesne težine.

Dok mi na Zapadu banane obično jedemo oguljene, u azijskim zemljama konzumira se i kora, koja se najčešće kuha. Uz nama poznate žute banane, oni jedu i manje slatke, veće, zelene koje se smiju konzumirati samo kuhane, a okus im je sličan krumpiru.

 

Od umaka do piva

Banane se u svjetskoj kuhinji konzumiraju na najrazličitije načine. Na Filipinima je tako omiljen umak od banana, napravljen s dodatkom šećera, octa i začina, koji nazivaju i bananinim kečapom. U Keniji i Tanzaniji velika je turistička atrakcija proizvodnja bananina piva. U Brazilu se banane dodaju peradi. Obogaćuju i okus krumpirove salate, zajedno s narančama. U Indiji se banane serviraju uz rižu, pečeno povrće i buče. Portorikanci ih dodaju i u jela s govedinom (od banana i preprženog luka pripremaju ukusne umake). Sečuan je poznat po jelima od svinjetine i banana, dok ih u nekim tropskim zemljama serviraju s ribom. Zgnječene banane dodaju se pire krumpiru, što mu daje slatkast okus, koji se dobro sljubljuje s pečenom peradi. U tropima zgnječene banane dodaju i različitim gustim juhama, kao što su juha od rajčice te poriluka. Banane se odlično slažu i s jelima s dodatkom curryja te s najrazličitijim oraščićima u kuhanim i prženim varijantama.

 

 

Koru ne bacajte

Prije nego što kore od banana bacite u smeće, dvaput promislite jer vam mogu korisno poslužiti:

  1. Koru od banane stavite močiti u vodu. Mješavinu uz pomoć krpe nanesite na srebrninu i ispolirajte.
  2. Unutarnjom stranom banane možete ispolirati kožne cipele. Ostatke obrišite suhom krpom.
  3. Pečete li meso u pećnici, prekrijte ga korama banane. Zadržat će u mesu vlagu i bit će mekše nego inače.
  4. Vjerovali ili ne, kora je odličan izbjeljivač zubi. Unutarnjom stranom kore istrljajte zube, rezultat će se brzo vidjeti. Za bjelinu će se pobrinuti kalij, magnezij i mangan koji kora sadrži.
  5. Imate li akne, istrljajte lice korom banane. Djelotvorno se bori i protiv suhe kože. Činite to dvaput na dan i bit ćete zadovoljni rezultatima.
  6. Izboli su vas insekti? Kora od banane će ublažiti svrbež, a pomoći će vam i da izvadite trn. Pričvrstite koru na mjesto gdje je trn, neko vrijeme pričekajte, potom pažljivo odstranite.
  7. Istraživanja su pokazala da kora od banane dobro djeluje i na raspoloženje. Voda u kojoj su se namakale kore ublažit će znakove depresije.
  8. Lisne uši ne vole banane. Ukoliko ih zakopate oko ruža i drugih biljaka koje su često meta lisnih uši, vjerojatno se neće vratiti. I kad smo već kod ruža, kore od banana izvrsno su hranjivo jer sadrže mnogo minerala koji su ružama nužni. Sličan učinak imaju i na rajčice.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo