Možda zvuči zapanjujuće, ali glavnina stanica imunosnog sustava nalazi se u crijevima. Zdrava crijeva mnogo su više od dobre probave, što potvrđuju sve brojnija istraživanja koja su crijeva proglasila organom 21. stoljeća.
U njima obitavaju milijarde bakterija (i ne samo u njima), od kojih je većina dobra, odnosno korisna, dok su neke štetne i čine nas bolesnima. Zdrava osoba u crijevima nosi oko dva kilograma bakterija, među kojima dominiraju dobre bakterije koje nadziru ostale.
Sojevi dobrih ili korisnih bakterija nazivaju se probiotici i oni imaju značajnu ulogu za naš imunitet i ukupno zdravlje. Osim što pružaju fizičku prepreku, tj. oblažu stijenku crijeva štiteći je od napadača, neprobavljive hrane, toksina i parazita, stvaraju tvari slične antibioticima i antivirusne molekule.
Uz to, aktiviraju imunosni sustav kako bi primjereno reagirao i stvaraju organske kiseline čime pomažu optimalnoj zakiseljenosti, što pak pomaže deaktiviranju loših, patogenih mikroba.
Zaštitna utvrda
Suprotno tome, ako nema dovoljno korisnih crijevnih bakterija, ne funkcionira ni “zaštitna utvrda” našeg organizma. Zaštitna mikroflora najčešće je promijenjena kada smo u stanju stresa, ali i onda kada se naša prehrana bazira na (pre)velikom unosu zasićenih masnoća, crvenog mesa, namirnica bogatih transmasnim kiselinama uz nizak unos prehrambenih vlakana, povrća i voća. Korisne bakterije tada ne djeluju ili ih uopće nema pa se tijekom napada patogenih bakterija mijenja čitava struktura epitela crijeva i nastaje bolest.
Crijevna flora treba biti u balansu, pri čemu treba imati što više dobrih bakterija - laktobacila, bifidobakterija, laktokoka i enterokoka. Te se bakterije prirodno nalaze u hrani ili se hrana njima obogaćuje, a mogu se uzimati i u obliku dodatka prehrani.
Kako odabrati probiotik?
Uzimate li probiotik kao dodatak prehrani, na paketu svakog proizvoda trebala bi biti navedena potpuna lista probiotičkih sojeva koje sadrži te informacija o rodu, vrsti i šifri zastupljenog soja. Količina živih bakterija u proizvodu označena je kao broj jedinica koje formiraju koloniju (colony-forming units - CFU) do roka valjanosti proizvoda.
Većina probiotičkih pripravaka sadrži 10 na devetu CFU/g ili ml. U svakom proizvodu postoji uputa o preporučenoj dnevnoj količini. Studije na probioticima pokazale su da postoji više dokaza u korist učinkovitosti pripravaka koji sadrže više sojeva bakterija nego onih sa samo jednim.
Fermentirani mliječni proizvodi (kefir, jogurt, ali i kiseli kupus, miso, tempeh) prirodno sadrže žive bakterije, a sve češće se i dodatno obogaćuju, najčešće različitim vrstama roda Lactobacillus i Bifidobacterium. Pojednostavljeno rečeno one proizvode kratkolančane kiseline (mliječne kiseline) koje povećavaju kiselost crijevnog sadržaja stvarajući nepovoljne uvjete za rast i aktivnost štetnih bakterija.
Pravilna funkcija crijevne barijere također se smatra važnim obrambenim mehanizmom čija je svrha, među ostalim, zaštita organizma od štetnih vanjskih utjecaja. Probiotičke bakterije u direktnoj interakciji s imunosnim stanicama stimuliraju i dendritičke stanice koje stvaraju protuupalne citokine.
Korisne bakterije
No, da bi korisne bakterije prirodno obitavale i množile se te tako pridonijele jačanju našeg imunosnog sustava, potrebni su im i prebiotici. To su vlakna koja su hrana korisnim bakterijama i poboljšavaju preživljavanje probiotika dok prolaze kroz gornji dio probavnog sustava i omogućuju njihovo naseljavanje u mikrobioti debelog crijeva.
Dodatno, pospješuju peristaltiku crijeva te povećavaju bioraspoloživost minerala, osobito kalcija i magnezija. Prebiotika najviše ima u korijenu cikorije, čičoki, luku, banani, bobičastom voću, grahu, grašku, mahunama, zobi...