Mnogi nisu u stanju odoljeti velikim količinama čokolade, a neki su pravi ovisnici o hamburgerima ili hrani s visokim udjelom masnoća. Unatoč tome što su svjesni da je ta hrana u velikim količinama loša za zdravlje, ne mogu se kontrolirati. Španjolski znanstvenici otkrili su da su za to krivi geni; identificirali su brojne genetske varijante koje utječu na naš izbor hrane.
Sprječavanje pretilosti
Određene kombinacije gena utječu, na primjer, na veliku sklonost određenoj hrani, a istraživači na čelu s dr. Silviom Berciano sa Sveučilišta Autonoma de Madrid u Španjolskoj, koji su svoje spoznaje nedavno predstavili na velikom skupu za eksperimentalnu biologiju u Chicagu, nadaju se da će njihovi rezultati pomoći da se ubuduće nude personalizirani prehrambeni savjeti koji će pomoći u sprečavanju i liječenju pretilosti i drugih kroničnih stanja povezanih s lošim prehrambenim navikama.
Dijetetske smjernice preporučuju prehranu s visokim udjelom voća, povrća i cjelovitih žitarica te niske razine šećera, natrija i zasićenih masti, no mnogi se ljudi toga ne pridržavaju. Jedno istraživanje pokazalo je da više od 90 posto odraslih unosi više od preporučene količine natrija i da ljudi u prosjeku konzumiraju 13 posto ukupnih dnevnih kalorija iz dodanih šećera, a preporučeni je maksimum 10 posto.
Stoga su znanstvenici odlučili istražiti utječe li genetika na izbor hrane zdravih pojedinaca i pokazalo se da je veći unos čokolade povezan s oksitocinskom varijantom gena i većim opsegom struka. Veći unos soli bio je povezan s varijantama gena CREB1 i GABRA2, dok su varijante gena SLC6A2 povezane s većim unosom masnoće. Prethodna istraživanja identificirala su već određene gene koji su povezani s ponašanjem povezanim s anoreksijom i drugim poremećajima prehrane.