Piše: mag. nutricionizma Mirela Marić iz zagrebačkog Nutrilife Centra, nutricionistica TV showa 'Život na vagi'
Vrijeme blagdana te priprema hrane, kolača i svih vrsta slanih te slatkih delicija čine to razdoblje posebnim, svečanim i različitim od svih drugih u godini. Nitko od nas ne može zamisliti blagdanski stol bez odojka ili purice, sočnih mlinaca, nekoliko vrsta kolača i dobrog vina. Na blagdanskom ručku nitko ne štedi, jer su blagdani pravo vrijeme za uživanje s obitelji i za stolom. To je također vrijeme hrane koju ne jedemo često, zato blagdane i povezujemo s toplinom doma te ukusnim delicijama. Do prejedanja tijekom blagdana najčešće dolazi i zato što se ljudi inače uglavnom hrane monotono, a blagdanski je jelovnik raznolik i nesvakidašnji.
UMORNI OD HRANE
Međutim, vrijeme blagdana najbolje je i za donošenje novih i zdravih prehrambenih navika, u više dnevnih obroka te u dobrom društvu, jer svi su ukućani kod kuće te se svi obroci i međuobroci mogu dobro isplanirati. Dobro planirani obrok nikako ne znači uskraćivanje nego bolju prehranu tijekom cijelog dana i manje prejedanja za glavne obroke. I ne moramo se strogo pridržavati tradicionalnog jelovnika - jela koja obiluju masnoćama ili šećerom možemo zamijeniti zdravijima i onima s manje kalorija.
Moramo znati da komad blagdanskog mesa (odojak, purica, patka…) ima 300 do 600 kalorija. Obilan blagdanski ručak uz koji se popije poneka čaša piva ili vina sadrži 3000 do 4500 kalorija. Pojačana prehrana tijekom blagdana i manjak kretanja dovode do porasta tjelesne težine.
Nakon uživanja u hrani tijekom duljeg perioda dolazi do opasnosti od posljedica prejedanja, kao što su bol u želucu, žgaravica, nadutost, pospanost i bezvoljnost. Naš je želudac mišić koji se može proširiti i primiti više hrane nego što svakodnevno konzumiramo.
Kratkoročno i dugoročno povećavanje želuca izvan normalne veličine uzrokuje razne posljedice koje nam povremeno smetaju kada se prejedemo: mučnine, nemir, žgaravice, podrigivanje… Ako ste umorni, bezvoljni i pospani nakon obilnih ručkova ili večera, izbjegavajte ugljikohidrate (posebno one visokog glikemijskog indeksa). Zbog njih se tako osjećate.
Za podizanje energije posegnite za bjelančevinama. Glavni su izvori potpunih bjelančevina (proteina) namirnice životinjskog podrijetla, uz neke proteine biljnog podrijetla: puretina, morski plodovi s manjim udjelom masti, jaja, nemasno mlijeko, jogurt i sirevi, soja, a u manjoj mjeri neke žitarice te mahunarke, recimo grah, sjemenke, orasi i bademi.
OPET U RAVNOTEŽI
Kada se prejedamo, unosimo mnogo više kalorija nego što naše tijelo treba za energiju. Ako se to događa često, udebljat ćemo se, što povećava šanse za pretilost. Dugoročni višak kilograma i/ili pretilost značajan je medicinski problem koji povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti; visokog tlaka i bolesti srca, dijabetesa i ostalog. Današnji način života i inače zahtijeva da si ponekad priuštimo zdravu detoksikaciju hranom, a pogotovo nakon blagdana, kada smo pojeli previše slatke i masne hrane te pili više alkohola.
Pod pojmom detoksikacije podrazumijevamo čišćenje organizma, smanjenje unosa hrane te izbacivanje masne i kalorične hrane, što pomaže tijelu vratitiprirodnu ravnotežu i energiju.
Podrazumijeva se i pojačani unos tekućine, vitamina i minerala (antioksidansa) te svakodnevno pojačana fizička aktivnost. Takav zdrav režim prehrane može nam biti uvod za mršavljenje i održavanje tijela u formi tijekom cijele godine.
Mag. nutricionizma Mirela Marić (desno) iz Nutrilife Centra i mag. nutricionizma Ivana Barišić, direktorica Nutrilife Centra: moderni nutricionizam uči da svatko treba znati koja hrana odgovara baš njemu i u kojoj količini.
BOLJE ZDRAVLJE I IZGLED
Tijelo se neprekidno čisti od toksina, ali ako pretjerujemo s njihovim unosom, organi neće moći sanirati štetu. Jetra je glavni organ koji služi za uklanjanje viškova i otrova iz organizma, kao i za regulaciju masnoća, a gušterača regulira šećer u krvi. U vrijeme pretjeranog konzumiranja hrane i pića, jetra i gušterača pojačano rade kako bi eliminirale višak koji stalno unosimo. Naše se tijelo najbolje čisti samo, a mi mu moramo omogućiti da radi. Zdrav detoksikacijski program prehrane uključuje mnogo voća i povrća, žitarica, nemasnog mesa, grahorica i tekućine - vode i čajeva. Sve te male promjene rezultirat će povećanjem energije, boljim raspoloženjem i - boljim izgledom.
ŠTO IZBJEGAVATI TIJEKOM DETOKSIKACIJE?
- Izbacite kavu, alkohol i cigarete.
- Unos soli svedite na minimum, uvedite više začina u prehranu.
- Izbjegavajte hranu s visokim sadržajem masnoća, kao i slatkiše te razne grickalice.
- Konzervirana i gotova industrijska jela ne konzumirajte.
- Zaslađene sokove i gazirane napitke potpuno izbacite.