Pa ih ti nemoj jesti...

NEOPRAVDANO NA 'CRNOJ LISTI': Sprječavaju starenje, preveniraju rak dojke i pomažu štitnjači

Nekoliko je namirnica uz koje se vežu oprečna istraživanja o tome koliko ih treba jesti. Jaja su zbog kolesterola koji sadrže često bila neopravdano izbačena iz prehrane ili znatno smanjena.

Sve je više istraživanja koja potvrđuju da nema razloga da izbjegavamo jaja, pa čak i ako patimo od povišenog kolesterola ili ako se mučimo sa suvišnim kilogramima.

Jedno jaje ima 65-75 kalorija i 185-215 mg kolesterola te se zato osobe s povišenim kolesterolom trebaju pridržavati preporuke o smanjenju unosa jaja, ali nikako ih ne trebaju potpuno izbjegavati.

 

Zapravo ne bi smjele jesti proizvode kao što su majoneza, deserti s dodatkom jaja i tjestenine koje se pripremaju s jajima.


Pravi omjeri

Sama jaja su iznimno hranjiva. Ovisno o veličini jedno jaje ima između 4,5 i 6 grama proteina, a polovica je u bjelanjku. Bjelanjak se smatra idealnim izvorom proteina jer sadrži sve esencijalne aminokiseline u pravim omjerima. Od ukupnih masti u jajetu više od polovice su nezasićene masne kiseline.

Jaja su uz to dobar izvor kolina, luteina, željeza, riboflavina (vitamina B2), folne kiseline, biotina,
vitamina B12 te vitamina D i E.

S obzirom na to da naš mozak velikim dijelom čine fosfatidilkolin i sfingomijelin, iznimno je važna opskrba kolinom, koji pomaže strukturi i fleksibilnosti staničnih membrana te je dio neurotransmitera acetilkolina, koji prenosi živčane impulse među stanicama. A dobar izvor kolina upravo je jaje, koje ima oko 300 mikrograma kolina (i 315 miligrama fosfatidilkolina).

Jaje je i odličan izvor karotenoida luteina i zeaksantina, koji mogu spriječiti posljedice starenja - razvoj makularne degeneracije i katarakte.


Toliko dobrobiti

Dr. Karoline Hesterberg i prof. Jürgen Lademann otkrili su da jaja kokoši iz slobodnog uzgoja sadrže vrlo visoke količine prirodnih žutih boja karotenoida, za razliku od jaja kokoši uzgojenih u kavezima. Željezo u žumanjku, poput željeza u mesu, ima visoku bioraspoloživost pa je poželjno u prehrani. Vitamin B12 i biotin vrlo su važni za lijepu kosu i kožu.

Kalcij i proteini u jajetu "surađuju" kako bi u tijelu stalno održali potrebnu razinu kalcija. Uz to, vitamin D u jajima našem tijelu omogućuje da učinkovitije iskoristi kalcij.

Dobar su izvor joda, bez kojeg tijelo ne može sintetizirati hormone štitnjače, a selen, koji se također nalazi u jajetu, pomaže metabolizmu hormona štitnjače.

 

Neka istraživanja pokazuju i da redovito jedenje jaja može pomoći u prevenciji raka. Naime, jedno istraživanje pokazalo je kako svakodnevno jedenje jaja u tinejdžerskoj dobi smanjuje za 18 posto rizik od raka dojke u kasnijoj dobi.

Ramen ingredients are being prepared for consumption in the kitchen.
Getty Images

Zato što je odličan izvor karotenoida, jaje se smatra i čuvarem zdravlja očiju.


Nove smjernice: bebe smiju jesti jaja već sa 4 mjeseca

Američka udruga pedijatara objavila je nove smjernice o redoslijedu uvođenju namirnica u prehranu sasvim male djece. Do sada se branilo, a odsad se preporučuje da se jaja, riba, mlijeko i kikiriki daju već od četvrtog mjeseca.

- Velika i važna vijest je uvođenje hrane koja je prije bila na popisu alergena - rekao je dr. Frank Greer, suautor studije koja sumira rezultate zadnjih istraživanja o alergijama na hranu i donosi nove smjernice za pedijatre.

U prehranu djece trebalo bi uvoditi upravo onu hranu koja se smatra alergenom: kikiriki, ribu, mlijeko, jaja, jer postoje dokazi da rano uvođenje, primjerice, kikirikija u prehranu djeteta u dobi od četiri mjeseca zapravo može spriječiti razvoj alergije na tu namirnicu.

Američka akademija pedijatara 2000. godine preporučivala je odgađanje uvođenja kravljeg mlijeka dok djeca ne navrše godinu dana, jaja do druge godine života te kikirikija, orašastih plodova i ribe do treće godine.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo