ima tu svega

NEKI SU NAS MALO I ŠOKIRALI! 11 prehrambenih trendova koje možemo očekivati 2020.

Brašno više nije brašno kakvo poznajemo i sendvič više nije samo usputni obrok. Stižu nam adaptogene biljke i nootropici, a i biodinamičko vino.

 

Portali specijalizirani za hranu, nutricionisti, dijetetičari i proizvođači svake se godine bave predviđanjima prehrambenih trendova. I svaka nam godina donese nešto novo, a neke trendove nastavljamo slijediti. Tako, primjerice, probiotici, ulje konoplje i ketogena dijeta, koji su prošle godine bili veliki hit, ni ove neće biti ništa manje popularni. Sve se više pažnje posvećuje regenerativnoj poljoprivredi, odnosno očuvanju okoliša. Evo što još možemo očekivati.


1. Regenerativna poljoprivreda i zeleni alati

Poljoprivreda se bazira na obnavljanju tla, zelenim alatima, kompostiranju, sadnji drveća i puštanju ugljika iz zraka u zemlju. Očuvanje biološke raznolikosti i smanjenje emisije štetnih plinova, uklanjanje najlona i plastike te smanjivanje našeg ekološkog otiska teme su o kojima ćemo ove godine više razgovarati. Permakultura (permanentna agrikultura), koja se razvija i u Hrvatskoj, propagira sustav dizajniranja našeg okoliša učenjem od prirode i uči nas praktičnim metodama kojima se tlo u kojem uzgajamo hranu može učiniti plodnijim, a ne degradiranim kakvo ostaje nakon konvencionalne poljoprivrede. Proizvodnja hrane i tlo mogu danas biti alat za pohranu atmosferskog ugljika i velika pomoć u zaustavljanju globalnog zatopljenja. Sve se više govori i o holističkom pristupu poljoprivredi - biodinamička poljoprivreda smatra se krunom ekološke poljoprivrede jer kroz uzgoj revitalizira tlo, floru i faunu te stvara visokovrijedne prehrambene namirnice. Biodinamičko vino ove godine bit će pravi hit.


2. Fresh to go

Iako je na policama naših trgovina puno gotovih i prerađenih proizvoda, ipak je sve više i onih svježih. Odjeli svježeg voća i povrća sve su veći, a na policama sve je više narezanog voća i povrća spremnog za jelo ili kuhanje. Međutim, razlika u cijeni između pripremljenog i nepripremljenog voća i povrća može biti dosta velika pa ipak preporučujemo da voće i povrće, kad god možete, kupujete na tržnici i od lokalnih proizvođača te da ga sami perete i režete.


3. Za ručak sendvič, ali ne bilo kakav

Brz tempo života istisnuo je klasičan ručak (kakav sada možda imamo samo nedjeljom), a sve se češće odlučujemo za jela s nogu. No u posljednje vrijeme želja za kvalitetnijim obrocima pokreće nove trendove, tako da ni sendviči više nisu što su nekad bili. Danas su oni visokovrijedan obrok koji nam izborom sastojaka može pružiti vrijedne nutrijente.


4. Sve u namaz

Maslac od kikirikija ili namaz od badema i kelja, od batata i paprike, od graška i oraha, slanutka i avokada, namaz od leće, tofua i kurkume, patlidžana i tikvica... apsolutni su hit. Sve se može pretvoriti u namaz za krišku kruha ili kreker. Jednostavni su i brzo se rade, a nikada ne dosade jer je mnoštvo kombinacija. Namaze obogatite hladno prešanim biljnim uljima i začinima. Povrtni namazi odličan su način da dodamo više vlakana, proteina, vitamina i minerala u svoju prehranu.


5. Biljno meso

Meso na biljnoj osnovi je meso koje se proizvodi od biljaka, ali izgleda kao meso, ima okus kao meso i priprema se kao meso. Predviđa se da će ove godine ovaj prošlogodišnji prehrambeni hit doživjeti pravi zamah. Podaci ukazuju na snažan rast tržišnih udjela različitih proizvoda koji služe kao zamjena za meso. Burgeri od povrća sve više zamjenjuju mesne, a hit su burgeri od graha i graška. Za još bolju strukturu miješaju se s prosom, zobenim pahuljicama, heljdom, kukuruzom, gljivama...


6. Okusi zapadne Afrike

Portal Whole Foods navodi da će svijet ove godine obožavati jela koja sadrže rajčicu, luk i čili papričicu, svakodnevne sastojke u zapadnoafričkim kuhinjama. Umaci zapadnoafričke kuhinje gotovo su uvijek crvene boje jer se rade od ova tri sastojka i vrlo im se često dodaju začini - sušena majčina dušica, češnjak, đumbir i lovor. Ova je prehrana bogata i varivima, aromatičnim začinima i egzotičnim namirnicama poput plantana banana, baby banana, brašna od manioke, sušene govedine, mljevenog sjemena bundeve, crne soli, slatkog graha...


7. Neka nova brašna

Cvjetača i banana nove su alternative jelima s brašnom. Cvjetaču usitnjenu u blenderu i potom kratko prokuhanu uz dodatak jaja, začina ili sira možete upotrijebiti kao bilo koje drugo tijesto - možete raditi pizzu, lepinje, tortilje, kruh, a može biti i zamjena za rižu. Umjesto bijelog brašna i šećera, koji sve više dolaze na crnu listu sastojaka koje treba izbjegavati, mogu se koristiti i banane. Zrela banana može zamijeniti i jaja, dobro će povezati sastojke. Banana kruh jedan je od omiljenijih kolača i odlična podloga za razne namaze.


8. Zamjene za šećer

Sirupi na bazi datulja, kokosa ili šipka sve su popularnije zamjene za šećer. Šipak je sladak i nekoliko žličica njegovih sjemenki može zamijeniti šećer u napicima. Kokosov šećer dobiva se od cvjetova kokosove palme i ima nizak glikemijski indeks, a sadrži i željezo, magnezij i cink. Brezin šećer mogu jesti i dijabetičari jer također ima nizak glikemijski indeks. Sirup od datulja je vrlo sladak, kremast i gust pa je pogodan za slastice i slatka jela kakva dominiraju u kuhinjama Bliskog istoka. Kao zamjena i dalje je popularan agavin sirup, koji ima kalcija i željeza. Agava prirodno sadrži i polisaharid inulin, koji u crijevima potiče rast dobrih bakterija.


9. Adaptogene biljke i nootropici

Adaptogene biljke su one koje umanjuju stres, snižavaju kortizol, osnažuju imunosni i umiruju živčani sustav, uravnotežuju metabolizam. Popis biljaka s adaptogenim svojstvima je dugačak, ali na vrhu popisa su crveni ginseng, radiola (zlatni korijen), suma, ashwaganda, astragalus, schisandra, bacopa, gotu kola, he shou wu, sveti bosiljak, sladić... Sve veći hit su i nootropici - dodaci prehrani koji mogu u stanicama mozga poboljšati opskrbu energijom, poput acetil L-karnitina, kofeina, kreatina, ginkgo bilobe ili vinpocetina. Istraživanja sugeriraju da nootropici mogu pomoći i u zaštiti mozga i usporiti starenje.


10. Sjemenke

Zahvaljujući keto dijeti i sjemenke su u trendu. Ketogena dijeta temelji se na niskom unosu ugljikohidrata, a povećanom unosu masnoća. Međutim, iako je zaludila svijet, ona nije za svakoga niti na duge staze. Poznato je da povišen unos zasićenih masti uzrokuje kardiovaskularne bolesti te povećava opasnost od pretilosti i dijabetesa, stoga je nužno redovito pratiti razine kolesterola i triglicerida. No ketogena dijeta, čiji se trend porasta očekuje i u ovoj godini, popularizirala je i sjemenke. Chia sjemenke izvrstan su saveznik zdravlja i spadaju u supernamirnice, ali tu su i sjemenke bundeve, sezama, lana... Pružaju zdrave masti, vitamine, minerale, vlakna i bjelančevine.


11. Povrće, egzotično voće i Instagram

Povrće, povrće i još malo povrća. Prehrana bazirana na povrću nastavlja uzlaznu putanju. Sve smo svjesniji da je povrće riznica vitamina i minerala koji štite naše stanice od oksidativnog propadanja, hrane ih potrebnim nutrijentima i pomažu održati naše zdravlje sprečavajući pojavu mnogih kroničnih bolesti, u prvom redu onih kardiovaskularnog sustava, raka, dijabetesa i debljine. Danas znamo da je povrće pravi izvor svih proteina, što su dokazali i u Karolinska institutu u Švedskoj i u Max Planck institutu u Njemačkoj. Prema njima je većina povrća, voća, sjemenki, koštuničavog voća i žitarica izvrstan izvor proteina, koje organizam lakše prihvaća nego proteine iz mesa, a njihovom potrošnjom u tijelo se ne unose toksini. Sve češće jedemo i egzotično voće, koje raste i u Hrvatskoj. Zahvaljujući društvenim medijima dijele se postovi "fotogeničnih" jela i namirnica, hrana iz svih krajeva nam je na dlanu, a i mi sve češće gledamo je li ono što jedemo "Instagram-worthy".


Čitajte sve u novom Doktoru u kući!

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo