Zdravlje

Namirnice koje djeluju protiv raka - ovo je 20 najboljih!

Ne radi se samo o uobičajenim vitaminima, mineralima, antioksidansima... To su namirnice koje mogu eliminirati kancerogene tvari

Postoji čitav niz namirnica koje sadrže dragocjene antikancerogene molekule, a ne radi se samo o uobičajenim vitaminima, mineralima i antioksidansima. To su namirnice koje mogu detoksicirati tijelo tako što eliminiraju kancerogene tvari, a mnoge od njih mogu usporiti, čak i spriječiti, sve razvojne faze raka.
 


1. Kurkuma i kari

 

Kurkuma se već više od dvije tisuće godina koristi u indijskim, kineskim, tibetanskim i srednjoistočnim narodnim tretmanima. Indijci prosječno na dan konzumiraju 1,5 do 2 grama začina kurkume. U usporedbi sa Zapadom, u Indiji je manja učestalost nekih sijela raka. Od kurkumina korijena dobiva se žuti prah koji je glavni sastojak žutog karija. Nijedna druga namirnica nema tako snažno protuupalno djelovanje, a glavna molekula odgovorna za to djelovanje je kurkumin, koji se u laboratoriju pokazao kao inhibitor rasta velikog broja tumora: debelog crijeva, jetre, želuca, dojke, jajnika i leukemije. Također, prisiljava kancerozne stanice da umru (procesom staničnog samoubojstva - apoptoza), a i onemogućava rast tumora inhibirajući angiogenezu. Angiogeneza tumora je proces tijekom kojeg tumor uspostavlja vlastiti krvotok kako bi dalje mogao rasti.

Preporuka:  Probavni sustav kurkumin slabo apsorbira, ali papar tisuću puta povećava apsorpciju kurkume. Idealno ju je razmutiti u ulju, po mogućnosti maslinovom ili lanenom. Pomiješajte ¼ žličice kurkume s ½ žlice maslinova ulja i prstohvatom crnog papra. Dodajte je povrću, juhama, salatama... U kupljenim mješavinama karija kurkume ima oko 20 posto pa je bolje nabaviti čisti prah kurkume.


 

green tea gray background
Getty Images/iStockphoto
 

2. Zeleni čaj
 

Sadrži brojne polifenole - katehine koji blokiraju rad određenih hormona. Jedan od njih EGCG (epigalokatehin galat-3) među najsnažnijim je molekulama iz namirnica koje sprečavaju kancerozne stanice da stvaraju nove krvne žile. Ima ga u velikim količinama u zelenom čaju. Sencha, gyokuro, matcha - vrste zelenog čaja iz Japana sadrže najvišu koncentraciju EGCG-a, dok, primjerice, crni čaj zbog fermentacije nema velik broj fenola, a čaj oolong prošao je djelomičnu fermentaciju tako da je po sadržaju polifenola negdje na pola puta između zelenog i crnog čaja.
Nakon dvije-tri šalice zelenog čaja krv je puna EGCG-a, koji se kapilarama širi tijelom i smješta na površinu svake stanice te blokira receptore koji nalažu stvaranje novih krvnih žila potrebnih tumoru za rast. Osim toga, zeleni čaj je jak antioksidans i detoksikacijsko sredstvo. Aktivira mehanizme u jetri za brže uklanjanje kancerogenih toksina iz tijela.

Preporuka: Zeleni čaj mora odstajati pet do deset minuta kako bi otpustio katehine. Popijte ga zatim u sljedećih sat vremena. Uvijek napravite svježi čaj jer u suprotnom gubi blagotvorne fenole. Neki su ljudi osjetljivi na kofein iz zelenog čaja pa imaju problema sa spavanjem. U tom slučaju pijte zeleni čaj bez kofeina jer i on sadrži sve svoje fenole.



 


3. Češnjak, luk, poriluk, vlasac

 

Za porodicu lukova karakteristični su sumporni spojevi koji smanjuju kancerogeno djelovanje nitrozamina i N-nitrozo spojeva koji nastaju pri pečenju mesa i tijekom izgaranja duhana te potiču apoptozu (staničnu smrt) kod raka debelog crijeva, dojke, pluća, prostate i leukemije.
U studiji provedenoj na 40.000 žena u postmenopauzi, one koje su redovito jele češnjak imale su gotovo 50 posto manji rizik od raka debelog crijeva. Stanice raka su osjetljive na sumporni spoj alin iz češnjaka, koji
usporava, pa čak i sprečava, rast tumora. Vjeruje se da moć češnjaka u borbi protiv raka leži u načinu na koji alin iz češnjaka pojačava proizvodnju sumporovodika.
Nekoliko je studija pokazalo povezanost između povećanog unosa češnjaka i smanjenja rizika od raka želuca, debelog crijeva, jednjaka, gušterače i dojke. Također je utvrđeno da deset grama češnjaka (2 češnja) svaki dan mogu značajno smanjiti rizik od raka prostate. Znanstvenici s Case Western Reserve Universityja u Clevelandu otkrili su povezanost između redovite konzumacije češnjaka i smanjene pojave polipa u debelom crijevu, a oni se smatraju mogućim pretumorima.

Preporuka: Aktivne molekule češnjaka otpuštaju se tek kad se on zdrobi, a lakše se asimiliraju ako se otope u malo ulja. Sitno nasjeckajte češnjak i luk i lagano ih prepržite na malo maslinova ulja, pomiješajte s povrćem koje ste skuhali na pari ili kratko poprženim povrćem i dodajte kurkumu i papar. Mješavinu luka možete dodati i salatama ili u sendvič.

 

4. Povrće i voće bogato karotenoidima


Mrkva, slatki krumpir, buča, rajčica, marelice, cikla i sve voće i povrće žarkih boja (narančaste, crvene, žute, ljubičaste i zelene) sadrže vitamin A i likopen za koje je dokazano da inhibiraju razvoj stanica raka. Lutein, likopen, fitoen i kantaksantin potiču nastanak novih imunosnih stanica i povećavaju njihovu sposobnost da napadnu maligne stanice. Također, znanstvenici su povezali i namirnice bogate karotenom s produljenjem života pacijentica oboljelih od raka dojke. Karotenoida ima u raznom voću i povrću. Alfa-karoten se nalazi u mrkvi i bundevi, likopena ima u crvenom voću (lubenicama, crvenom grejpu i guavi, a ponajviše u kuhanim rajčicama). U tamnozelenom povrću, bundevi i crvenoj paprici velike su količine luteina i zeaksantina; kriptoksantina ima u mangu, narančama i breskvama.

 Istraživanja također pokazuju da visok unos alfa-karotena, luteina i zeaksantina smanjuje rizik od nastanka raka pluća, dok alfa-karoten i kriptoksantin imaju takav učinak na rak vrata maternice. Karotenoidi pomažu i u sprečavanju bolesti srca. U istraživanju provedenom na 1300 starijih ljudi dokazano je da ljudi koji jedu najviše hrane bogate karotenoidima, u odnosu na one koji jedu najmanje takve hrane, imaju upola manju vjerojatnost za razvoj bolesti srca i 75 posto manju vjerojatnost srčanog udara.

Getty Images
 

5. Bobičasto voće

 

Kupine, maline, jagode, borovnice... sadrže antioksidanse, primjerice vitamine C i E te selen, koji blokiraju oksidacijske procese u tijelu kao i citrusi i orašasti plodovi. Polifenoli koji voću daju boju i okus, pigmenti antocijanini odgovorni su za mnoge intenzivno plave, crne, ljubičaste i crvene boje bobica, drugog voća i povrća, blokiraju rast tumorskih stanica tako što sprečavaju stvaranje novih krvnih žila kojima se one hrane. Posebno se ističe vrsta polifenola - elaginska kiselina u malinama, jagodama, lješnjacima i pekan orasima za koju se vjeruje da u ranoj fazi nastanka tumora blokira aktivaciju kancerogenih tvari u stanicama. Upravo su boje u ovom voću njihovo najsnažnije oružje, to su antioksidansi koji su uspješni u borbi protiv slobodnih radikala. Bobičasto voće je iznimno dobro za opće zdravlje.

Preporuka: Za doručak dodajte bobičasto voće žitaricama, mlijeku, jogurtu... ili ih jedite kao međuobrok. Dodajte ih u smoothie, salatu, jedite ih kao desert ili ih jednostavno jedite kao prirodnu slasticu. Uvijek birajte najcrvenije jagode, najcrnje kupine, najjarkije maline...

 

6. Alge


Glavne jestive alge su nori, kombu, wakame, arame i dulse. To su morske alge koje najčešće jedu u Aziji, gdje je stopa obolijevanja od raka i do tri ili četiri puta manja nego na Zapadu. Za neke molekule iz algi poznato je da usporavaju razvoj raka. Fukoidan, kojeg ima u algama kombu i wakame, potiče apoptozu i stimulira imunosne stanice, među njima i NK-stanice ("natural killer" stanice), a to su zapravo limfociti koji imaju urođenu sposobnost citotoksičnog ubijanja, među ostalim i tumorskih stanica s kojima su u dodiru.
Neke vrste algi (smeđe alge) sadrže karotenoid fukoksantin, koji inhibira rast stanica raka prostate, a pokazalo se i raka dojke, kože i debelog crijeva. Alge nori pak sadrže dugolančane omega-3 masne kiseline koje su najučinkovitije protiv upale.

Preporuka: Alge se mogu dodavati juhama, salatama ili mahunarkama poput graha i leće. Primjerice, kombu alga pospješuje probavljanje mahunarki ako se doda u vodu u kojoj se kuhaju.


 

7. Začinsko bilje i začini


Ružmarin, majčina dušica, origano, mažuran, bosiljak, metvica... iznimno su bogati masnim kiselinama (i zato su osobito mirisni), no oni djeluju na različite tumore tako što potiču samouništenje malignih stanica (apoptozu) i smanjuju njihovo širenje blokirajući enzime koje maligne stanice trebaju da bi zahvatile okolna tkiva. Karnosol iz ružmarina jak je antioksidans i protuupalni začin za koji je dokazano da pojačava djelovanje kemoterapije. Peršin i celer sadrže apigenin, protuupalni čimbenik koji potiče apoptozu i blokira angiogenezu (proces stvaranja vlastitih krvnih žila uz pomoć kojih se tumor hrani) koristeći se sličnim mehanizmom kao i imatinib, jedan od revolucionarnih “pametnih lijekova” koji napada samo stanice raka.
Jednako svojstvo ima i kvercetin u origanu. Aktivni sastojak u šafranu - krocetin ima sposobnost blokirati razmnožavanje malignih stanica te sprečava djelovanje toksina, virusa i bakterija u organizmu. Anetol u komoraču može blokirati aktivnost malignih stanica kao i timokinon u kimu. Kapsaicin iz ljutih papričica pokreće proces stanične smrti raka (apoptoza). Sve to ukazuje da su začini moćne biljke koje su odavna prepoznate i cijenjene u medicini i kulinarstvu.
Začini su izvor vitamina i minerala. Primjerice, kadulja obiluje vitaminom A; komorač, vlasac, đumbir i papričica izvor su vitamina C; peršin i kopar imaju željeza; češnjak je izvor kalcija; kim kalija, a ružmarin i željeza i kalcija. Nadalje, začini su jaki antioksidansi, odnosno izvori A, C, E i beta-karotena, osobito đumbir, anis, peršin, komorač i kadulja.
Začini su i dobra detoksikacijska sredstva, primjerice cimet, kadulja, komorač, kopar, kim, peršin, maslačak, metvica i bosiljak, a potiču i metaboličke procese, rad jetre, gušterače i bubrega te tako ubrzavaju probavu i djeluju karminativno, odnosno potiču izlučivanje želučanih sokova koji sprečavaju nadutost, grčeve i težinu u želucu (kopar, komorač, anis, kim, bosiljak, vanilija, cimet, đumbir, kardamon, vanilija). Začini, za razliku od začinskog bilja, ne gube brzo svoju kvalitetu što ih čini dostupnim svima.
 

Fresh Ginger
Getty Images/iStockphoto
 

8. Đumbir

 

Ovaj začin zaslužuje poseban opis jer, baš kao i kurkuma, ima izniman učinak u poboljšanju stanja onkoloških bolesnika. Korijen đumbira jak je protuupalni čimbenik i antioksidans koji djeluje protiv stanica raka, suzbija stvaranje novih krvnih žila kojima se rak hrani, a čaj od đumbira smanjuje mučninu tijekom kemoterapije ili zračenja.
Istraživanja na miševima koje su proveli znanstvenici Georgija State Universityja pokazala su da đumbir može upola smanjiti veličinu tumora prostate, a još jedna studija (provela ju je organizacija Plos) pokazala je uspješnost đumbira u borbi protiv raka dojke. Karakterističan miris đumbira potječe od fenola koji je u đumbiru prisutan u koncentraciji od oko 500 mg/100 grama. Dominiraju antioksidansi gingerol, šogaol i zingeron.
Pokazalo se da upravo šogaol, koji se oslobađa kuhanjem, ima sposobnost ubiti stanice raka, a pri tome sačuvati zdrave stanice. Važno je napomenuti da slične studije još uvijek nisu provedene na ljudima, ipak rezultati iz pokusa na životinjama su obećavajući. Pozitivni učinci đumbira na zdravlje mogu se pripisati aktivnim komponentama gingerolima i njihovim produktima.

Preporuka: Naribani đumbir dodajte svim jelima - juhama, varivima, povrću, marinadi. Čaj od đumbira napravite tako da narezani đumbir kuhajte deset minuta u vodi. Uzimanje đumbira tijekom kemoterapije učinkovito je u smanjenju mučnine.


 

9. Kakao i tamna čokolada


Smatraju se djelotvornim sredstvom u prevenciji raka. U zrnu kakaa vrlo je visoka koncentracija polifenola, u jednoj šalici kakaa nalazi se dvostruko više katehina nego u šalici zelenog čaja. Antioksidativno djelovanje katehina u kakau vrlo je visoko - dovoljno je svaki dan pojesti 25 grama što tamnije čokolade (više od 75 posto kakaa) kako biste se opskrbili važnim antioksidansima.
Čokolada s najmanje 75 posto kakaa sadrži antioksidanse, proantocijanide i mnoge polifenole koji usporavaju razvoj malignih stanica i ograničavaju angiogenezu (rast krvnih žila kojima se tumor hrani). Dva rebra čokolade imaju dva puta više fenola od čaše crnog vina i gotovo jednako fenola kao i jedna šalica zelenog čaja.
 

Preporuka: Miješanjem mliječnih proizvoda s čokoladom poništava se korisno djelovanje kakaa, zato izbjegavajte čokoladno mlijeko i mliječne čokolade. Birajte tamnu čokoladu s vrlo visokim udjelom kakaa, a nekoliko kockica čokolade pojedite uz šalicu zelenog čaja. Rastopite čokoladu pa je prelijte preko voća ili u nju naribajte đumbir ili nešpricanu koricu mandarina


 

10. Namirnice bogate selenom


 

Povrće i žitarice iz organskog uzgoja sadrže velike količine selena koji se, međutim, iscrpljuje intenzivnom poljoprivredom. Selen je mineral kojeg ima i u ribi, morskim plodovima, indijskim oraščićima i iznutricama. A njegovo glavno svojstvo je da potiče imunosne stanice, osobito NK stanice (“natural killer”), koje osiguravaju brzu i učinkovitu prvu crtu obrane protiv raznih bolesti ubijajući stanice zaražene rakom, virusom ili bakterijskim patogenima te jača antioksidativne mehanizme u tijelu. Znanstvenici su otkrili da oboljeli od raka imaju smanjene razine selena u krvi te da njegov nedostatak povećava smrtnost od raka. Selen, pokazalo se, ima veću zaštitnu ulogu od raka kod muškaraca nego kod žena, a najznačajniji je u zaštiti od raka dišnih puteva, prostate i gastrointestinalnog trakta. Djeluje tako što poboljšava antioksidativni status organizma, jača imunosni sustav, smanjuje štetu od teških metala i kancerogenih tvari u organizmu te obnavlja oštećenja DNK.

 



11. Omega-3 masne kiseline

 


Dugolančane omega-3 masne kiseline smanjuju upalu, čime sprečavaju razvoj kanceroznih stanica većine tumora (pluća, dojke, debelog crijeva, prostate, bubrega), a također smanjuju širenje metastaza. Omega-3 masnih kiselina ima u masnoj ribi. Nekoliko je studija provedenih na ljudima pokazalo da oni koji jedu ribu najmanje dva puta tjedno imaju manji rizik od razvoja raka. Najbolje je jesti sitnu ribu poput inćuna, srdela, skuše, jer velike ribe imaju previše žive. Losos je odličan izvor omega-3 masnih kiselina, a razina kontaminacije živom je prihvatljiva. Europska studija EPIC, veliko istraživanje na 475.000 ispitanika, potvrdila je da češće konzumiranje ribe štiti od raka.
Kratkolančanim omega-3 masnim kiselinama obiluje i laneno sjeme koje je, uz to, bogato lignanima. Smatra se da ublažava štetno djelovanje hormona koji potiču razvoj raka.

Preporuka: Srdele su jeftine i lako dostupne pa bi ih trebalo češće jesti. Dobre su i iz konzerve, ali samo ako su u maslinovom ulju, a ne suncokretovom jer ono ima previše omega-6 masnih kiselina. Kad god možete, birajte svježu ribu.

 


12. Probiotici

 

Lactobacillus acidophilus i Lactobacillus bifidus prijateljske su bakterije koje u crijevima pomažu probavi i olakšavaju pražnjenje, a dokazano je da ti probiotici onemogućavaju rast stanica raka debelog crijeva. S obzirom na to da olakšavaju pražnjenje crijeva, ujedno smanjuju opasnost od raka jer skraćuju vrijeme u kojem je probavni trakt izložen kancerogenim tvarima iz hrane. Organski jogurt i kefir dobar su izvor probiotika.


13. Citrusi


Naranče, mandarine, limun i grejp sadrže protuupalne flavonoide, a poznato je i da stimuliraju izbacivanje kancerogenih stvari u jetri. Dokazano je da flavonoidi, primjerice iz korice mandarina (tangeretin i nobiletin), prodiru u stanice raka i smanjuju sposobnost da napadnu okolna tkiva i potiču njihovo samouništenje (apoptozu). No, kora citrusa obično je tretirana pesticidima pa je bolje uzeti organski uzgojene citruse ako jedete koru. Studije i znanstvena istraživanja potvrđuju i da naranče imaju preventivni učinak na rak; djeca koja u prvim godinama redovito piju sok od naranče kasnije u životu imaju daleko manji rizik da obole od leukemije. Grejp, primjerice, pojačava djelovanje antikancerogenih tvari. Smatra se da vrlo sličan učinak ima kombinacija mandarine i limuna. Visok udio polifenola jasno ukazuje da i to voće djeluje antikancerogeno.

Preporuka: Naribajte koru citrusa (organski uzgoj obavezno) i pospite preko salata ili žitnih pahuljica. Također je možete dodati čaju ili soku.






 

14. Grah


 

Nedavna je studija otkrila da je crni grah jednako bogat spojevima polifenolnih antioksidativnih fitonutrijenata (antocijanini) kao i grožđe i brusnice, koje se već dugo smatra antioksidativnim superzvijezdama. Što je tamniji omotač zrna graha, viša je razina antioksidativnog učinka, odnosno veća je zaštita stanica od propadanja. Iza crnog slijedi crveni grah pa smeđi, žuti i bijeli.
Smatra se da crni grah može pomoći u zaštiti od raka jer utječe na smanjenje broja prekanceroznih stanica. Isto tako, preliminarne opservacijske studije otkrile su da oni koji jedu više mahunarki imaju manji rizik od razvoja raka dojke, prostate, gušterače i debelog crijeva.
Grah je općenito dobar za zdravlje i smatra se odličnom namirnicom s više od 60 hranjivih tvari, prepunom, među ostalim, folne kiseline, molibdena, fosfora, kalija, magnezija i prehrambenih vlakana. Zahvaljujući visokoj koncentraciji vlakana grah je dragocjena namirnica i za zdravlje srca, probave, održavanje zdrave razine šećera u krvi, a mangan i bakar pružaju antioksidativnu zaštitu od slobodnih radikala.
 

Bowl with freshly picked homegrown aronia berries. Aronia, commonly known as the chokeberry, with leaves
Getty Images/iStockphoto
 


15. Aronija

 

Male tamnoplave bobice u grozdovima, oporog okusa, uzgajaju se kod nas i dostupne su cijele godine. Mogu se konzumirati svježe, dovoljno je pojesti 200 do 300 grama na dan, a dozrijevaju krajem kolovoza i u rujnu. Osim toga, mogu se zamrznuti, sušiti, skuhati kao marmelada, sok, sirup, kompot. Studije pokazuju da aronija ima antikancerogeno djelovanje jer u velikom postotku uništava maligne stanice tumora (mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre).
Iznimno je bogata antioksidansima pa čuva zdrave stanice u tijelu i krvnoj plazmi od oksidativnog stresa usporavajući proces starenja organizma i sprečavajući razvoj kroničnih bolesti. Antioksidativni kapacitet aronije je izuzetno visok zbog velike količine antocijanina. Smatra se supernamirnicom, čak i najjačim poznatim antioksidansom današnjice.
Aronija raste u obliku grma, otporna je biljka, a zrele bobice na grmu će ostati i dva mjeseca. Dobar su izvor vitamina C, K, A i E, kalija, fosfora, kalcija, magnezija i cinka te vlakana. U 100 grama sušenih bobica je 16 grama vlakana, koja pomažu održavanju normalne funkcije probavnog sustava, što pak povoljno utječe na imunosni sustav.

 

16. Rajčica i umak od rajčice

 
 

Istraživanja potvrđuju da je likopen najjači antioksidans iz skupine karotenoida, a najviše ga ima u rajčici. Dokazano je i da likopen iz rajčice, odnosno umak od rajčice, ako se jede barem dva puta tjedno, pomaže oboljelima od raka prostate. Točnije, studija rađena na Harvard School of Public Health utvrdila je da su muškarci koji su jeli više od 10 porcija proizvoda od rajčice na tjedan smanjili rizik za rak prostate za 45 posto, a oni koji su konzumirali 4-7 porcija 20 posto.
Na University of Illinois usporedbom žena s najvišom razinom likopena i onih s najnižom pokazalo se da žene s visokom razinom likopena imaju pet puta manju vjerojatnost da će dobiti rak vrata maternice. Likopen je, naime, specifičan inhibitor bujanja stanica raka, a brza i nekontrolirana dioba stanica ključ je metabolizma stanica raka. Likopen može spriječiti preobrazbu normalne stanice u stanicu raka.

Preporuka: Da bi otpustila likopen, rajčica mora biti kuhana. Bolje će se apsorbirati uz malo maslinova ulja i začina.

17. Crno vino

 

Polifenoli, uključujući i resveratrol u crnom vinu, usporava tri razvojne faze raka; omogućuje izlučivanje iz organizma potencijalno toksičnih i kancerogenih elemenata prije učinjene štete, čime se postiže njegovo preventivno antikancerogeno djelovanje; zahvaljujući resveratrolu nema ni proliferacije tumorskih stanica jer potiče njihovu smrt putem apoptoze (samouništenje) te sprečava širenje tumora na zdravo tkivo tako što paralizira enzim pod nazivom matrice metaloproteinaze. Onemogućava i rast tumorskog tkiva sprečavanjem procesa angiogeneze (razvijanja novih krvnih žila za potrebe rasta tumora). Posebno se pokazao korisnim kod određenih vrsta raka kao što su rak dojke, prostate, želuca, crijeva, gušterače i štitnjače.

Preporuka: Nemojte piti više od jedne čaše crnog vina na dan jer u tom slučaju učinak može biti negativan. 


 

18. Vitamin D



Proizvode ga stanice kože kad su izravno izložene suncu. No, zbog štetnosti sunčevih zraka i povećanog rizika za rak kože ovaj se vitamin najčešće unosi kao dodatak prehrani. Studija iz 2007. na Sveučilištu Creighton u Omahi pokazala je da dovoljna zastupljenost vitamina D u organizmu znatno smanjuje opasnost od raka. Hrvatske smjernice za prevenciju, prepoznavanje i liječenje nedostatka vitamina D u odraslih kažu da je preporučena koncentracija vitamina D u krvi 75 nmol/l - 125 nmol/l. Razina od 100 do 125 nmol/l ima povoljne učinke kod malignih bolesti. Hrvatske smjernice preporučuju da se koncentracija vitamina D u krvi određuje rizičnim skupinama, a to su oni koji malo borave na otvorenom, pretili, hospitalizirani pacijenti, institucionalno smještene osobe, stariji...

Preporuka: Ulje jetre bakalara, losos, skuša, srdele, jaja, jetra i mlijeko obogaćeno vitaminom D su namirnice koje sadrže ovaj vitamin pa ih češće jedite. No, rizične skupine svakako bi trebale izmjeriti razinu ovog vitamina i od liječnika zatražiti suplementaciju.



 



19. Ulje konoplje


 

Sjemenke i ulje industrijske konoplje (Cannabis sativa) ne sadrže tetrahidrokanabinol (THC) ili ga sadrže u tragovima, stoga se  industrijska konoplja smatra sigurnom za primjenu. Nema psihoaktivno djelovanje kao indijska konoplja, a zbog svoje nutritivne vrijednosti sve je češće na popisu poželjnih namirnica za dobro zdravlje. Odlikuje se, prije svega, zdravim masnoćama, proteinima i brojnim mineralima. Sjemenke konoplje bogate su dvjema esencijalnim masnim kiselinama - linolnom, omega-6 masnom kiselinom, te alfa-linolenskom, omega-3 masnom kiselinom, a sadrže i nezanemariv udio gama-linolenske masne kiseline. Sjemenke su bogate i svim esencijalnim aminokiselinama, a primjerice proteina je u njima više (25 posto) nego u lanenim i chia sjemenkama (16 -18 posto). Konoplja ima fitokanabinoide, spojeve koji nisu otkriveni ni u jednoj drugoj biljci. Kanabidiol ili skraćeno CBD čini 40 posto ekstrakta industrijske konoplje i njezin je glavni kanabinoid. Novije studije istražuju učinak CBD-a kao suportivne terapije kod malignih bolesti. Uz brojne povoljne učinke, CBD sprečava oksidativno oštećenje stanica kao i vitamini C i E te se, među ostalim, veže na isti receptor na koji se veže i kapsaicin iz ljute papričice, poznat po svom protuupalnom djelovanju.
 

Preporuka: Ulje konoplje ne smije se zagrijavati kako ne bi izgubilo svoja nutritivna i ljekovita svojstva. Može se dodavati u razna jela kao što su mliječni proizvodi, smoothieji, salate, tjestenine, umaci, žitarice, juhe, variva… Preporučuje se jedna do dvije jušne žlice ulja dnevno. Nije preporučljivo trudnicama, dojiljama i djeci.

 


20.  Chia, lanene i bučine sjemenke

 

Chia te lanene i bučine sjemenke imaju velik potencijal u sprečavanju bolesti. Chia sjemenke tek su odnedavno postale iznimno popularne stanovnicima Zapada, i to ne bez razloga, jer su bogate omega-3 masnim kiselinama, antioksidansima, prehrambenim vlaknima, proteinima, vitaminima i mineralima. Klorogenska i kofeinska, ružmarinska i galna kiselina te miricetin, kvercetin i kamferol važni su antioksidansi u chia sjemenkama koji smanjuju rizik od zloćudnih bolesti. Učinak protiv raka imaju i lignani u sjemenkama lana. Studija sa Sveučilištu Duke otkrila je da se rak prostate može usporiti svakodnevnom konzumacijom mljevenih lanenih sjemenki. Sadrže i linolnu, oleinsku i palmitinsku masnu kiselinu te vitamin B1, magnezij, cink i selen.
Mangan u bučinim sjemenkama poništava djelovanje slobodnih radikala te tako može pomoći u zaštiti od raka. Proučavano je i djelovanje kod muškaraca s povećanom prostatom. Bučine sjemenke, naime, pomogle su spriječiti pretvaranje testosterona u njegov snažniji oblik (dihidrotestosteron) pa tijelo stvara manje stanica prostate, zbog čega se ona ne povećava.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo