Nakon godina i godina oskudice, neimaštine, a potom i rata, ljudi su 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća napokon stali na noge. Svatko je sebi više, manje mogao priuštiti dobar komad mesa, kolače, kolu… Klasično kuhanje i stražarenje nad špakerom postajalo je sve više i više out. S druge pak strane hrenovke, paštete, salame, juhe iz vrećice, gotovi kolači, keksi, instant napici i gazirani sokovi i što još sve ne, smatrali su se simbolom modernog života i visokog standarda.
Međutim, … Cijena koju smo platili je golema. Bolesti srca i krvnih žila, debljina … postali su naši svakodnevni problemi.
Kako je nemoguće uskladiti oblaguznost i vitku liniju, biti na dijeti postalo je moda koja traje i traje već nekih 40, 50 godina.
Ovih dana se na veliko priča o skandinavskoj dijeti. Ponukalo me je to proučiti ju i dati svoj sud.
Omjer namirnica na tanjuru
Svaka dijeta, pa tako i ova ima svoje pozitivne stvari koje nije loše prihvatiti.
Skandinavska dijeta preporučuje kod pripreme obroka pomoći se šakama. Trebalo bi za doručak, ručak i večeru pojesti dvije šake povrća, jednu šaku namirnica koje su izvor ugljikohidrata (npr. krumpir, rižu, voće …) i jednu šaku namirnica koje su izvor bjelančevina (meso, riba, jaja …). Uz ovo, tu još ide malo ulja, orašastih plodova, avokada ili neke druge namirnice bogate mastima.
Sasvim sigurno je to dobar putokaz kako osmisliti ručak ili večeru, no postoji problem. Jedna šaka krumpira i mesa s dvije šake tikvica i malo ulja može biti ok ručak za osobu koja radi u kancelariji.
Ali što je s pretilim ljudima koji su tjelesno aktivni? Njima bih svakako rekla da se drže danog omjera no mogu uzeti repete. Naravno, ne treba opet mjeriti šakama, ali omjer treba ostati isti. Onaj tko je manje gladan može uzeti dodatnu žlicu mesa, žlicu krumpira i dvije žlice rotkvica. Poanta je u omjeru.
Uči se osjetiti sitost
Ljudi nekako nevoljko jedu povrće. Skandinavska dijeta značajno mjesto daje upravo povrću i tako ljude usmjerava na dobar put. Česta prisutnost povrća u jelovniku daje osjećaj sitosti i sprječava prejedanje, a također doprinosi potrebnom unosu vitamina, vlakana, antioksidanasa…
Povrće je niske energetske vrijednosti pa ga ne treba ograničavati. Može ga se pojesti više. Slaže se s time i sama autorica 'Skandinavske Sensa dijete.'
Energetska vrijednost dnevnog jelovnika
Autorica kaže kako je energetska vrijednost dnevnog jelovnika za žene između 1500 i 1800 kcal, a za muškarce od 1600 do 2200 kcal.
Tu je opet problem. Dnevni unos od 1500 kcal je poprilično ograničenje i skoro gladovanje. On nikako ne podržava tjelovježbu koja je neophodna karika zdravog načina života.
Broj obroka i ugljikohidrati
S ovom dijetom je teško kroz tri ograničavajuća obroka zadovoljiti potrebu i na škrobastim namirnicama (tjestenini, riži, krumpiru …) i na voću.
Primjera radi, ako za doručak planiramo pojesti npr. prženo jaje i krastavac, trebamo odlučiti hoćemo li tome dodati voće ili kruh. Meni je nekako uz jaje i krastavac prirodnije pojesti kruh nego jagode. S kruhom mi je obrok zasitniji.
Za ručak mi je opet normalnije pojesti pileći rižoto i salatu nego čisto meso, salatu i krušku. Nakon druge opcije bih, iskreno govoreći, ubrzo bila gladna.
Večera bi trebala biti laganija. Ako se odlučimo za ribu i špinat poželjet ćemo tome dodati krumpir. Malo tko će umjesto krumpira od gušta s ribom i špinatom pojesti jabuku.
Jednostavno, u skandinavskoj dijeti fali prostor za voće.
S obzirom na to da je energetska vrijednost dijete preniska, svakako bih preporučila u jelovnik uključiti voće kao jutarnju i popodnevnu užinu. Ima tu sigurno mjesta za 2, 3 komada voća dnevno, a da se opet mršavi.
Kolači su dopušteni s vremena na vrijeme
Ova dijeta dopušta pojesti kolač no u tom slučaju se obrok treba srezati na pola ili potpuno izostaviti kako se ne bi izašlo iz gabarita preporučenog dnevnog energetskog unosa.
Tu je opet novi problem. Kod ograničenog unosa energije hrana koja se pojede mora biti neprerađena i izuzetno kvalitetna. Netko pametan jednom reče kako nije bit najesti se, nego nahraniti tijelo. Dakle prehranom moramo organizmu osigurati dovoljno vitamina, mineralnih tvari, vlakana, antioksidanasa ... čega nema baš previše u sladoledu ili kolačima.
Rekla bih da se kod redukcijskih dijela treba strogo držati kvalitetne, neprerađena i minimalno prerađene hrane, a kolače ostaviti za iznimne prigode; 2, 3 puta godišnje.
Možda će se netko sjetiti dodataka prehrani, no opet valja imati na umu kako prehrana treba zadovoljiti naše potrebe na hranjivim tvarima.
Sve u svemu, iz ove dijete trebalo bi usvojiti ono pozitivno; omjer povrća, ugljikohidratnih i proteinskih namirnica u glavnim obrocima. Količine bi trebale biti prilagođene energetskim potrebama. To znači da bi pretile aktivne osobe trebale jesti više, a one koje cijeli dan samo sjede manje.
Ako ovo dijetu još malo modificirate i u svoj jelovnik uključite voće kao užine onda ste na dobrom putu da promijenite svoje prehrambene navike na bolje.
Naš je problem što smo specijalisti za iskopati razlog za slavlja. Slavimo od reda sve. I bivše i sadašnje praznike. I rođendane i imendane; i živih i pokojnih. Ma nek' se samo ima dobro pojist i popit. Sve ostalo ćemo lako. Život je samo jedan.
Teško će nama pomoći ikakva dijeta. Problem je čini mi se ipak u glavama.