Po definiciji post je apstiniranje od sve ili od neke hrane i pića određeno vrijeme, mnogo je različitih načina posta, a najčešći su oni koji traju od 24 do 72 sata. Postoji i isprekidan, naizmjenični post u kojem se izmjenjuju periodi jedenja i gladovanja, koji mogu trajati od nekoliko sati do nekoliko dana. Kontrolirani post može donijeti mnoge zdravstvene koristi, od poticanja metabolizma do poboljšanja moždanih funkcija. Mnogo je različitih oblika posta, što olakšava izbor koji će odgovarati vašem životnom stilu.
Najuobičajeniji su:
VODENI POST: uključuje samo pijenje vode u određenom periodu.
POST UZ SOKOVE: konzumiranje samo voćnih i povrtnih sokova u određenom periodu.
NAIZMJENIČNI POST: periodi s potpunim ili djelomičnim ograničavanjem unosa hrane koji traju od nekoliko sati do nekoliko dana, izmjenjuju se s periodima normalne prehrane, također različitog trajanja.
DJELOMIČNI POST: iz prehrane se na određeno vrijeme izbacuje neka hrana, primjerice prerađene namirnice, hrana životinjskog porijekla, slatko itd.
OGRANIČENJE UNOSA KALORIJA: ovakvo se ograničenje provodi nekoliko dana svaki tjedan. Unutar ovih kategorija postoje i potkategorije pa se, recimo, naizmjenični post može provoditi u ritmu dan jela - dan bez jela, a može se ograničiti unos hrane kroz samo nekoliko sati u danu. Izaberete li metodu 5:2, znači
da ćete dva dana u tjednu unositi manje hrane. Ne preporučuje se da to budu dva dana za redom, nego dva odvojena dana, npr. ponedjeljak i četvrtak.
Jednostavan način posta koji ne zahtijeva posebnu pripremu je 24-satni post od ručka do ručka. Izaberite dan kad ćete normalno doručkovati i ručati pa onda nećete ništa jesti do sutrašnjeg ručka.
Primjerice, u ponedjeljak u 14 sati ručate i onda ne jedete ostatak dana, ali pijete vodu i biljne čajeve. U utorak ujutro ne doručkujete nego pijete vodu i čajeve (ako ujutro ne možete bez kave, popijte je) i u 14 sati ručate. Ovo možete činiti jedan do dva puta tjedno. Svakodnevni djelomični post (ili produljeni noćni post) najčešće se provodi u ritmu 16:8, a može biti i 20:4 ili 18:6. Kod ritma 16:8 unutar 24 sata ne jedete 16 sati, ali pijete vodu i biljne čajeve. Obroke rasporedite unutar osam sati. To mogu biti dva ili tri obroka, kako kome odgovara - npr. prvi obrok pojedete u 10 sati, a zadnji u 18 sati. Kod ritma 18:6 ne jedete ništa 18 sati, a obroke rasporedite tijekom šest sati, npr. prvi obrok u 12, a zadnji u 18 sati.
Kod ritma 20:4 jedete samo unutar četiri sata u danu, npr. ručak u 14 sati i večeru u 18 sati.
Izaberite vikend
Postiti ne treba često. Tijekom posta idealno bi bilo potpuno izbaciti krutu hranu pa je najbolje dan za čišćenje gladovanjem planirati za vikend, jer ćete vjerojatno imati manje energije nego inače. Mnogi liječnici i naturopati smatraju proljeće i jesen najboljim vremenom za takav način čišćenja.
Gladovanju treba prići postupno: ako nikada prije niste postili, nemojte početi s dvodnevnim ili trodnevnim gladovanjem (koje smiju provoditi samo zdrave osobe), nego s jednodnevnim.
Svako gladovanje dulje od tri dana mora biti isključivo pod nadzorom liječnika. S tim se nemojte šaliti jer posljedice mogu biti ozbiljne. Iako je popis zdravstvenih dobrobiti gladovanja prilično dugačak, ono nije za svakoga. Primjerice, imate li dijabetes ili nisku razinu šećera, post može dovesti do skoka ili pada razine šećera u krvi, što može biti opasno. Nadalje, post se općenito ne preporučuje osobama koje imamu premalu tjelesnu težinu. Odlučite li se za post, pobrinite se za dovoljan unos tekućine i za namirnice bogate raznovrsnim nutrijentima, u razdobljima u kojima jedete. Izbjegavajte jaču tjelesnu aktivnost i dovoljno se odmarajte.
Zdravstvene koristi gladovanja
1. POBOLJŠAVA REGULIRANJE RAZINE ŠEĆERA U KRVI
Manja studija provedena na oboljelima od dijabetesa tipa 2 pokazala je da kratkotrajni naizmjenični post znatno snižava razinu šećera u krvi. Drugo je istraživanje pokazalo i da post svaki drugi dan smanjuje inzulinsku rezistenciju.
2. UBLAŽAVA UPALE
Upala je uključena u razvoj različitih kroničnih bolesti, poput srčanih bolesti ili reumatoidnog artritisa. Neke su studije pokazale da post može ublažiti upalu, primjerice istraživanje na 50 zdravih odraslih osoba pokazalo je da naizmjenično gladovanje mjesec dana značajno smanjuje vrijednosti upalnih markera.
3. POBOLJŠAVA ZDRAVLJE SRCA
Studija na 110 pretilih osoba pokazala je da trotjedni post pod liječničkim nadzorom značajno snižava krvni tlak, kao i razinu triglicerida, LDL kolesterola i ukupnog kolesterola. Druga je studija pokazala povezanost posta i smanjenja rizika od koronarne srčane bolesti.
4. POMAŽE U MRŠAVLJENJU
Kratkotrajno gladovanje može potaknuti metabolizam; naizmjenično gladovanje tijekom tri do 12 tjedana bilo je učinkovito u poticanju gubljenja težine - ukupna težina i količina masti kod sudionika istraživanja smanjila se od osam do 16 posto.
5. ODGAĐA STARENJE
Nekoliko studija na životinjama dalo je obećavajuće rezultate u proučavanju utjecaja gladovanja na moguće produljenje životnog vijeka. U jednoj su studiji štakori koji su gladovali svaki drugi dan usporili starenje i živjeli 83 posto dulje od štakora koji nisu postili.