Zeleno povrće općenito je najzdravije povrće zbog klorofila, koji u našem organizmu djeluje kao prirodni čistač toksina, djeluje antivirusno i antibakterijski. Zbog mnogih vitamina i minerala nezaobilazno je u svakodnevnoj prehrani. Neka vam ni jedan ručak i večera ne prođu bez zelenog povrća.
Špinat se može jesti cijele godine, a osobito ga je dobro jesti u proljeće, kada nam treba dodatna porcija vitamina nakon zime. Ali i ljeti ga naše tijelo treba, zbog toga što sadrži svu silu vitamina i minerala.
Sadrži željezo, vitamine C, E i A, vitamine B-skupine, folnu kiselinu, mangan, magnezij, kalcij, kalij, natrij, fosfor, cink, sumpor, jod, bakar, aminokiseline arginin i lizin te vlakna.
Često se pogrešno vjeruje da je sirovo lisnato zeleno povrće teško probavljivo, ali zapravo je suprotno. Probavni sustav ne muči se sa zelenim povrćem, ono "riba i masira" želudac, tanko i debelo crijevo oslobađajući stare, zaglavljene kvasce, plijesan, gljivice te otpadne tvari nakupljene u džepićima sluznice.
S obzirom na to da potiče peristaltiku crijeva, špinat je dobro jesti što češće, ali umjereno. Magnezij iz špinata pridonosi pravilnom radu svih mišića (pa i srca) i bubrega, snižava krvni tlak, potiče rad gušterače. Vitamini B-skupine važni su u metabolizmu ugljikohidrata, jačaju živce i poboljšavaju aktivnost mozga te povoljno djeluju na kosu, kožu i nokte, vitamin C jača imunitet, folna kiselina iznimno je važna u građi crvenih krvnih stanica i u trudnoći, jer omogućuje pravilan razvoj fetusa.
Sastojci špinata, uz to, sudjeluju u procesu obnavljanja epiderme, umiruju živčani sustav, djeluju kao koagulanti, reguliraju razinu kolesterola u organizmu...
Često se pogrešno vjeruje da je sirovo lisnato zeleno povrće teško probavljivo, ali zapravo je suprotno.
5 pravila u pripremi špinata
Često se pogrešno vjeruje da je sirovo lisnato zeleno povrće teško probavljivo, ali zapravo je suprotno.
1. Uklonite peteljke
Oksalna kiselina može začepiti bubrežne kanale pa se bubrežnim bolesnicima preporučuje da uopće ne jedu špinat. Svi drugi koji ga jedu trebali bi prije kuhanja ukloniti peteljke jer one sadrži najviše oksalne kiseline.
2. Kuhajte ga s mlijekom
Štetno djelovanje oksalne kiseline može se ublažiti kuhanjem špinata s mlijekom jer se ona tada veže na kalcij iz mlijeka te nastaje netopivi spoj - kalcijev oksalat - koji se izlučuje iz organizma. No, time se iz tijela izbacuje i kalcij. Špinat sadrži i mokraćnu kiselinu i tzv. purinske baze pa se ne preporučuje oboljelima od gihta, hepatitisa, artritisa, reume i osobama s kamencima u žuči i mokraćnom mjehuru.
3. Po osobi 450 grama
Špinat termičkom pripremom znatno gubi na težini i količini vode. Stoga, bez obzira na način pripreme, treba kupiti 450 g svježeg špinata po osobi. Najbolje ga je odmah pripremiti, a ako baš morate, možete ga čuvati u vrećici u hladnjaku dva-tri dana. Izvan sezone praktično ga je zamijeniti zamrznutim.
4. Pet minuta kuhanja
Očišćen i opran špinat uronite u vodu (što manje, to bolje), poklopite i kuhajte (može i na pari) pet minuta. Kuhani špinat uronite u hladnu vodu kako bi sačuvao lijepu boju. Zatim ga dobro ocijedite i istisnite suvišnu tekućinu.
5. Nemojte ga podgrijavati
Uvijek ga treba pripremati neposredno prije jela jer se ne smije podgrijavati zbog stvaranja nitrita, koji se djelovanjem bakterija u debelom crijevu pretvaraju u nitrozamine, koji pak djeluju kancerogeno. I vodu u kojoj se kuhao špinat bacite jer je puna nitrata.