Jogurt od kokosovog mlijeka tema je koje sam se uhvatila potpuno slučajno. U zadnje vrijeme sam opsjednuta fermentacijama pa uzgajam kvas za kruh, radim kefir, radim jogurt, a spremam se raditi i prirodno fermentiranu zimnicu. Pa kud sve, zašto ne i kokosov jogurt. :)
Kokosov jogurt i ja susreli smo se slučajno, a kako sam ja stvarno zaljubljena u sve s kokosom tako mi se i on odmah svidio. Ili bolje reći totalno sam se navukla. Jedini problem s tim jogurtom je što košta ko suho zlato. S obzirom na cijenu više bi išao u kategoriju luksuza nego nečeg svakodnevnog, a ja sam ga htjela jesti baš svaki dan. :)
Počeo je eksperimentiranje
Vrag mi nije dao mira i vrlo brzo sam skovala plan o izradi istoga kod kuće. Proučila sam sastojke na čašici kupovnog jogurta i shvatila da zapravo sve potrebno za izradu već imam. Eksperimentiranje je moglo početi. :) No, prije nego što se i sami upustite u kućnu produkciju jogurta moram vas upozoriti na par stvari.
Prva je činjenica da ja već godinama radim domaći (konvencionalni) jogurt. Zašto je tome tako duga je priča, ali uglavnom jogurt radim barem jednom tjedno. Upravo zbog toga imam i svu potrebnu aparaturu za njegovu izradu, imam jogurtijeru, imam termometar i imam starter. Tako je za mene izrada kokosovog jogurta bila vrlo jednostavna. S obzirom na to da sam svjesna da većina vas nema sve te gadgete kod kuće napisati ću vam i alternativna rješenja za njegovu izradu.
S obzirom na to da sam svjesna da većina vas nema sve gadgete kod kuće napisat ću vam i alternativna rješenja za njegovu izradu.
No krenimo redom, što će nam sve trebati za jogurt
1. kokosovo mlijeko - iako se relativno dobri rezultati mogu dobiti s domaćim kokosovim mlijekom ipak preporučujem ono iz konzerve, gušće je i bogatije. Ipak pazite na sastav, važno je da imate čisto kokosovo mlijeko. Jedini dodatak kojem možemo progledati kroz prste guar guma.
2. starter, jogurt kultura - kako bi od neke tekućine napravili probiotički napitak potrebne su nam dobre bakterije. Ja koristim starter koji nabavljam online. Moj starter nije veganski, no ako imate problem s njegovim životinjskim podrijetlom, lako možete naći i veganske varijante. Ako vam je ovo sve prekomplicirano, kao starter možete koristiti i kupovni jogurt.
3. termometar i kontroliranje temperature - kod izrade konvencionalnog jogurta od kravljeg mlijeka jako je važno kontrolirati temperaturu zagrijavanja mlijeka kako ga ne bi prekuhali ili dodali bakterije u prevruće mlijeko. Kod ovog jogurta možemo malo i zaobići pravila. Važno je samo ne dodavati kulturu/starter u prevruće mlijeko da ne ubijemo bakterije. Idealna temperatura oko 40°C ili nešto niža. Ako nemate termometar provjerite temperaturu rukom, dobra je kada možete staviti prst u mlijeko i držati ga nekoliko minuta u njemu bez da vas jako peče.
4. jogurtijera je zapravo jednostavni uređaj u kojem se jogurt fermentira. Svakoj kulturi treba dati barem 8 - 12 sati fermentiranja. Jogurtijera održava idealnu temperaturu za razvoj bakterija od 35° do 40° C. Ako nemate ovaj uređaj jogurt možete napraviti i u pećnici zagrijanoj na 35°C. Jogurtijera je naravno jednostavniji i ekonomičniji način, ali za početak je pećnica sasvim OK. Ako vam izrada jogurta postane redovna aktivnost lako ćete uložiti u jogurtijeru. :)
5. zgušnjavanje - klasični jogurt ne treba nikakve dodatke osim startera da bi postao kremast i gust. Kemijska je to reakcija proteina iz mlijeka u susretu sa starterom. Kako su biljna mlijeka ipak potpuno drugačijeg sastava ona se neće stisnuti dodavanjem kulture. Da bi tome doskočili treba im malo pomoći. Najjednostavniji način je da im dodamo agar-agar ili škrob tapioke. Ja sam se odlučila za tapioku jer je jeftinija od agara i jer se ona nalazi u sastavu onog kupovnog jogurta koji me toliko oduševio.
6. ostala mlijeka - jogurt sam do sada radila samo od kravljeg i kokosovog mlijeka tako da nemam iskustvo iz prve ruke. Ipak ne vidim razlog da ovo isto ne uspije s bilo kojim drugim biljnim napitkom. Što se tiče mlijeka poput kozjeg ili ovčjeg ipak bi trebalo koristiti prikladne startere za ta mlijeka.
'Proučila sam sastojke na čašici kupovnog jogurta i shvatila da zapravo sve potrebno za izradu već imam'
I na posljetku - zašto se uopće gnjaviti s ovako nečim kad jogurt jednostavno možemo kupiti. Za izradu kravljeg jogurta mi imamo cijeli niz razloga, ali kako on ovdje nije tema o tome neću pisati. Razlog za izradu kokosovog jogurta kod kuće je vrlo jednostavan – osjetno je jeftiniji od kupovnog.
Ovaj jogurt možete koristiti kao i svaki drugi, možete ga jesti za doručak sa žitaricama ili chia sjemenkama, možete ga dodavati u kolače ili napraviti umak za salate… Ma što god vam padne na pamet.
Ovaj jogurt možete koristiti kao i svaki drugi, možete ga jesti za doručak sa žitaricama ili chia sjemenkama, možete ga dodavati u kolače ili napraviti umak za salate… Ma što god vam padne na pamet.
- 800 ml kokosovog mlijeka (dvije konzerve)
- 3 žlice tapiokinog škroba
- 1 vrećica kulture za jogurt/startera
Priprema:
- Izdvojite 100 ml kokosovog mlijeka i pomiješajte ga s tapiokinim škrobom.
- Ostalo mlijeko ulijte u odgovarajući lonac pa neprestano miješajući dodajte i mješavinu s tapiokom.
- Zagrijavajte sve na srednje jakoj vatri dok se ne krene zgušnjavati, onako kao da kuhate puding.
- Maknite s vatre i ostavite da se ohladi malo ispod 40°C.
- Sada umiješajte kulturu za jogurt/starter i dobro promiješajte.
- Razdijelite mješavinu u manje staklenke, zatvorite ih i ostavite ih u jogurtijeri 8 - 12 sati.
- Gotovi jogurt prebacite u hladnjak i potrošite ga kroz desetak dana.