Pravi poremećaj

GORI OD PROMJENE VREMENSKE ZONE Vikend zbunjuje tijelo, rezultat je 'prehrambeni jet lag'

Dva dana s okusom slobode nose i svoje posljedice

Većina jedva dočeka vikend - dva dana s okusom slobode, a i hranimo se tada drugačije. Studija Sveučilišta u Barceloni pozabavila se utjecajem drugačijeg rasporeda obroka tijekom vikenda na porast indeksa tjelesne mase (ITM), a objavljena je u publikaciji Nutrients. Odstupanje od redovitog rasporeda obroka autori su nazvali “prehrambeni jet lag”, sugerirajući da poremećeni raspored obroka zbunjuje tijelo kao i promjena vremenskih zona.
 

Analizirali studente

Analizirali su podatke 1106 studenata koji su opisali svoj raspored obroka za vikende tijekom semestara od 2017. do 2019. Svaki sudionik naveo je svoju visinu i težinu, jer formula za ITM glasi: težina podijeljena s visinom u metrima na kvadrat.

Tim je izračunao prosječno vrijeme obroka ispitanika tijekom tjedna i tijekom vikenda, kao i vremensku sredinu između prvog i zadnjeg dnevnog obroka, za tjedan i za vikend. Odstupanje su izračunali jednostavnom formulom: srednje vrijeme jedenja za vikend minus srednje vrijeme jedenja za tjedan. Uvrstili su i druge faktore koji utječu na ITM: kvalitetu prehrane, trajanje sna, spol i kronotip (jutarnji ili večernji tip).

Najveća odstupanja

Pokazalo se da su ispitanici s “prehrambenim jet lagom” od tri i pol sata i više imali i viši ITM. Jednaku su formulu autori primijenili kako bi izračunali “jet lag” za doručak, ručak i večeru. Ne iznenađuje što su najveća odstupanja vikendom zabilježena kod doručka. Čak 64 posto ispitanika imalo je jet lag za doručak dulji od jednog sata, a 22 posto dulji i od dva sata, no nije pronađena veza “prehrambenog jet laga” za pojedini obrok i višeg ITM-a.
 

Ovaj bi jet lag mogao proizlaziti iz jednake vrste konflikta između tjelesnog cirkadijanog ritma i neuobičajene aktivnosti kao i ostale forme jet laga: poremećaj sna kod putnika ili “socijalni jet lag” koji je rezultat drugačijeg ritma spavanja tijekom vikenda.

 

Biološki sat

“Cirkadijani sistem sastoji se od glavnog tjelesnog sata i mreže perifernih satova koji su organizirani hijerarhijski. Naš je biološki sat poput stroja spremnog na jednak fiziološki i metabolički odgovor u određeni sat, svakog dana u tjednu. Stalan raspored obroka i spavanja pomaže tijelu da se organizira i potiče homeostazu (održavanje biološkog sustava).

Metaboličke funkcije

Kad je unos hrane redovit, cirkadijani ritam omogućuje organizmu da metaboličkim putevima asimilira nutrijente. No, kada jedemo u neočekivano vrijeme, nutrijenti mogu djelovati na molekularni ustroj i periferne satove mijenjajući raspored i potom mijenjajući tjelesne metaboličke funkcije, što može utjecati na tjelesnu težinu”, rekli su autori studije. 

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo