Kuhinjske mrvice

Božić i kraj godine kucaju nam na vrata, što kažete da im pripremimo tortu?

Možete li zamisliti bilo koju proslavu bez svečane torte? Teško, zar ne.

Božić i kraj godine kucaju nam na vrata, što kažete da im pripremimo tortu? 

Nakon što nam je prošli put otkrila sve o božićnom kruhu i podijelila s nama recept za divni Pan d'oroNina Mrvica, koja se krije iza bloga Bake me by Nina, ovog nam je puta kroz fotografiju i tekst ispričala priču o Božićnoj torti.

 

Za vas pripremila, napisala i fotografirala: Nina Mrvica - Bake me by Nina


Ova poslastica je kruna svih proslava i neizostavan dio naših slavlja. Zamislite samo rođendan bez svjećica i torte. Kako bismo zaželjeli želju i dočekali godine ispred nas? Torte nas prate kroz život i čine ga slađim i ukusnijim, stoga je ova kolumna posvećena njima. Božić i kraj godine nam kucaju na vrata, što kažete da im pripremimo jednu tortu?

 

Bûche de Noël (Božićna torta)

Torte se prvi put pojavljuju krajem 16. stoljeća u Europi. Potkraj toga razdoblja nastale su najstarije danas poznate vrste torta; Schwartzwalder i Linzer. U početku su se radile samo u specijaliziranim slastičarnicama i hotelima te nisu bile dostupne široj masi ljudi.

Tek se od 18. stoljeća počinju peći za proslave različitih svečanosti iako su i dalje bile dostupne samo dijelu ljudi, odnosno posluživale su se isključivo u aristokratskim domovima.

Revolucija ove najpoznatije vrste slastica, se događa u 19. stoljeću. Bijelo brašno i šećer su postali jeftiniji, a time i dostupniji širem sloju stanovništva. Počinje val osnivanja kavana i slastičarnica po gradovima Europe, koje u svojoj ponudi imaju i torte. Gradnjom parne lokomotive stanovništvo mahom ide u gradove i torta postaje dostupna svima.

Torte su s vremenom dosegle titulu kraljice proslave te se danas smatraju neizostavnim dijelom svakog rođendana, vjenčanja, krštenja te brojnih drugih proslava.

 

Koje su najpoznatije torte svijeta?

Ovdje definitivno na prvo mjesto stavljam Sacher tortu. Nastala je 1832. godine na dvoru vojvode Metternicha.

Izvorni recept napisan rukom i danas je strogo čuvana tajna zaključana u sefu. Originalna torta se može kušati ili kupiti samo u istoimenom hotelu Sacher u Beču koji je davne 1876. godine otvorio sin Franza Sachera, Eduard. Brojka govori da ih se dnevno ispeče do 2000 komada.

Ono što krasi ovu tortu je tijesto napravljeno od maslaca, šećera, jaja, čokolade i brašna. Cijela torta se premazuje vrućom pikantnom marmeladom od marelica, a potom prelijeva glazurom od čokolade.

Linzer torta se smatra najstarijom poznatom tortom na svijetu. Detalji oko njenog nastanka su i dalje nepoznanica, a najstariji poznati recept za ovu tortu potječe iz kuharice stare više od 300 godina.

Linzer torta napravljena je od tijesta izmiješanog od maslaca, brašna, šećera, mljevenih prženih lješnjaka i jaja kojem se dodaju vanilija, naribana limunova korica te cimet i klinčići u prahu. Prije pečenja polovica tijesta stavlja se u kalup i premazuje marmeladom od malina, a od polovice se izrađuju specifične trake od tijesta za izradu gornje rešetke.

Schwarzwalder torta jedna je od najpoznatijih torti koja potječe iz istoimene pokrajine u Njemačkoj. Kako je ova pokrajina poznata i po višnjama, jasno vam je odmah kako je ovo voće glavi sastojak torte. Sam nastanak i njen autor su nepoznati i dalje, a torta se počela peći potkraj 16. stoljeća.

Schwarzwalder torta se peče se od tijesta izmiješanog od jaja, šećera, brašna, kakaa u prahu i maslaca začinjenog mljevenim cimetom i klinčićima. Torta se prereže na tri dijela, te se nadjeni višnjama pomiješanim sa šećerom i tučenim vrhnjem. Torta se izvana cijela premazuje tučenim vrhnjem i posipa čokoladom.

Svake godine se održava festival Schwarzwalder torti od višanja na kojem tradicionalno sudjeluje velik broj zaljubljenika u ovu poslasticu koji svojim kreacijama nastoje osvojiti nagradu za najbolju tortu.

Snimila i pripremila: BAKE ME BY NINA MRVICA

 

Sada, kada smo nabrojili najpoznatije torte svijeta, mogli bi ispeći jednu našu, što kažete?

Prije nego se bacimo na posao i krenemo u izradu i osmišljavanje savršene Božićne torte, odlučila sam vam napisati nekoliko savjeta i trikova koji će vam uvelike pomoći. Ja ih zovem zlatnim pravilima jer su mi, doslovno, zlata vrijedni u kuhinji.

 

Koje brašno koristiti?

Pravilo je da se glatko brašno korist za dizana (kruh, peciva), a oštro za prhka tijesta (pite, keksiće). Ja uvijek koristim glatko ili kombiniram glatko: oštro u omjeru 2:1.

 

Je li isto kada stavimo prašak za pecivo i sodu bikarbonu?

Iako se oboje koriste za postizanje prozračnosti kod kolača, imaju različit kemijski sastav. Reagiraju kad se pomiješaju s tekućinom pri visokoj temperaturi. Razlika je to što kod sode bikarbone reakcija dolazi s kiselim sastojcima (jogurt, limunov sok), a prašak je već ima u sastavu pa mu ne treba kiselost. Kada ste zamijesili svoj biskvit nastojte ga što prije peći kako prašak ili soda svojim stajanjem ne bi izgubili svojstava.

 

Zašto sastojci trebaju biti sobne temperature?

Ovo se odnosi na sve sastojke izuzev maslaca kod izrade prhkih kolača i vrhnja za šlag (oni trebaju biti hladni). Ako su vam sastojci različitih temperatura može se dogoditi da će vam se smjesa razdvojiti ili je neće uspjeti pjenasto ili kremasto umutiti. Najbolje je sve sastojke izvaditi iz hladnjaka oko 2 sata prije pečenja. Najčešće dobijem upite za maslac. Naime, svima nam se dogodi da se zadnji tren odučimo za izradu kolača za koji nam treba maslaca sobne temperature. Kako ne bi čekali satima da omekša, na tanjur ga naribajte širokim ribežom. Nakon 10 minuta je spreman za upotrebu.

 

Pratite li američke recepte koji su popularni dolaskom TV programa s gastronomijom, vidjet ćete da je jedan od čestih sastojaka buttermilk (mlaćenica). Kako je zamijeniti, a da kolač uspije?

Jednostavno je, na 250 ml mlijeka dodate 1 žlicu limunovog soka i ostavite da stoji 5 min. Buttermilk u kolačima nemojte zamijeniti običnim mlijekom ili jogurtom, probajte s ovom varijantom, vjerujte mi.

 

Zašto mi ne uspije snijeg od bjelanjaka?

Neka vam bjelanjci budu sobne temperature, tako se najbolje tuku. A pribor (posuda, metlica/e miksera) trebaju biti čiste i suhe. Ako vam uđe dio žumanjka, također će vam otežati posao. Najlakše ćete ga izvaditi polovicom ljuske.

 

Zašto stavljamo sol u kolače? Pa, ne radimo slano jelo.

Sol je najbolji pojačivač okusa, pitajte čokoladu! Njih dvoje se obožavaju. Osim toga, sol je i stabilizator, posebice gore spomenutim bjelanjcima.

Neka vam zlatno pravilo bude: u sve što radite dodajte prstohvat ljubavi i prstohvat soli.

 

Zašto prosijavamo brašno i zašto ga oprezno dodajemo mokrim sastojcima biskvita?

Da bi eliminirali grudice i da bi dodali zrak prosijavamo brašno. Dodavanjem zraka kolač je prozračniji. Sporo dodavanje biskvita, bez previše miksanja sprječava stvaranje glutena koji bi naše tijesto učinio teškim. Kod biskvita je iznimno važna prozračnost.

 

I za kraj par brzih tips & tricksa:

  • Kalup uvijek namastite.
  • Ne otvarajte pećnicu do samog kraja pečenja.
  • Provjetrite čačkalicom kada je biskvit gotov (neovisno što piše u receptu) - vodite se onom: kada krene mirisat, pri kraju je.
  • Prvih 10 minuta nakon pečenja, ostavite biskvit u kalupu, a potom ga prebacite na rešetku.
  • Ako biskvit režete nožem koristite onaj nazubljeni (za kruh).
  • Gornji biskvita okrenite naopako da bi torta bila ravna.
  • Zadnji sloj (premaz) torte radite tek kada je cijelu ohladite.
  • Kremu uvijek mažite odozgo prema dolje.

Mislim da sada možemo krenuti na našu tortu. :)

 

Snimila i pripremila: BAKE ME BY NINA MRVICA

Recepte Nine Mrvice možete pratiti na njenom blogu, Facebooku te Instagram profilu.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo