Zdrava kuhaona

Beri i Lucija uputile su se na livadu i otkrile - ŠVEDSKI STOL

Od maslačka, vlasca, kopriva, divljeg hrena, koji samoniklo rastu oko povrtnjaka, možete jednostavno pripremiti prave delicije.

 

S više sunca sve više vremena provodimo u vrtu: sade se proljetne kulture, okopavaju zasađene jesenske biljke. Posla je puno, a svaki dan prekratak, razumiju svi oni koji sami uzgajaju povrće.

Dok sam bila klasični kupac povrća s tržnice, nisam mogla ni zamisliti koliki su trud i briga potrebni dok biljka ne bude sprema za branje i jelo, ali okus svakog dobivenog ploda je nagrada. Još sam manje bila svjesna kako livada nije samo travnjak, kako nešto može izrasti i ako sjeme samo doleti, kako ima puno višegodišnjih biljaka koje, kad ih jednom zasadite, tu ostanu zauvijek.

Jedna tako čarobna namirnica je vlasac, koji ne moram više kupovati na tržnici, zatim menta koje imam nekoliko vrsta i svako proljeće ponovo izraste u divne biljke predivnog mirisa koje sve više koristim u kuhinji. To su trajnice koje će se s vremenom raširiti po vrtu, ako vam to ne smeta. Nisam pristalica savršenih zelenih travnjaka, obožavam sve proljetnice koje rastu oko moje kuće: jaglace, maslačke, ljubičice, potom začinsko bilje od kadulje do ružmarina.

 

Davna želja

Od svega toga može se osmisliti i pripremiti divan ručak u kratkom vremenu. A to mi je bila davna želja: okrenuti se zemlji, osluškivati što priroda daje i živjeti u skladu s njom. U početku sam mislila da neću tome biti dorasla, ali nekako spontano prepoznaš što i kako u vrtu treba raditi, jer se brzo vide rezultati.

Ove sam godine zemlju u svom vrtu nahranila zeolitom kako bih biljkama pomogla u zdravom rastu, a spremne su i stare sorte sjemenja, koje marljivo skupljam i čuvam. Sve više cijenim i samonikle biljke, baš me razveseli taj prirodni švedski stol. Moj samonikli hren ima tako fin prirodni okus, jedino se moram pomučiti da ga iščupam. Dok nisam shvatila koja je to biljka, trgala sam lišće i pitala se zašto ima tako jak korijen.

 

Priča za sebe

Maslačak je priča za sebe: jestiv od korijena do cvijeta i koristan kao hrana i lijek.

Od korijena se može pripremiti čaj, lišće može zamijeniti špinat, a od cvijeta se može napraviti sirup ili ga jedemo u salatama.

I za kraj čarobna kopriva, sjećam se iz djetinjstva kako sam je jela u savijačama i juhama. Potom je godinama bila potisnuta, da bi se prije desetak godina vratila u restorane kao cijenjena namirnica. Treba paziti da se bere mlada ili da se beru samo izdanci, naravno u rukavicama, a potom je treba što prije blanširati jer brzo povene. Tako blanširanu možete je spremiti u zamrzivač i koristiti cijele godine u svim jelima u kojima se inače koriste špinat i blitva. Kad bih se kao mala opekla na koprivu, tješili bi me da je to korisno.

Dakle, krenite u berbu, jer ništa zato ako vas malo i opeče.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo