Pametno birajte

3 dijete i 4 jednostavna recepta za zdravlje mozga

Naš mozak posebno voli borovnicu, avokado, orah i tamnu čokoladu pa se za njegovo i zdravlje živčanog sustava preporučuju namirnice bogate kalcijem, kalijem, vitaminom C, vitaminima B skupine, flavonoidima i vlaknima.

EPILEPSIJA

Nedostatak vitamina, posebno B6 i D, može izazvati epileptične napadaje, što je potaknulo znanstvenike da istraže mogućnosti liječenja epilepsije prehranom.

 

Svakako se uz nužne lijekove preporučuje i češće konzumirati:

  • mahunarke, meso i orašaste plodove zbog vitamina B6, cinka i magnezija
  • mliječne proizvode bogate kalcijem
  • masnu ribu bogatu vitaminom D
  • pšenične klice zbog vitamina E
  • integralnu rižu, ananas, kupine i smokve zbog mangana.

Prekomjerna konzumacija alkohola i ulje noćurka mogu izazvati epileptičke napadaje pa ih je bolje izbjegavati.

 

MOŽDANI UDAR

U prehrani bi trebale dominirati žitarice, mnogo voća i povrća, nezasićenih masti iz maslinovog ulja i plave ribe te niskomasni mliječni proizvodi, što odgovara mediteranskoj prehrani. Ona će ujedno štititi zdravlje kardiovaskularnog sustava, odnosno pomoći će smanjenju opasnosti od ateroskleroze kod koje je najveća opasnost plak koji začepi žilu ili ugrušak koji se odvoji od masnih naslaga i "putuje" krvotokom. Ugrušak u krvnim žilama koje opskrbljuju mozak može uzrokovati moždani udar, a srčani udar ako je začepljena srčana arterija.

 

ALZHEIMEROVA BOLEST

To je progresivan tip demencije kod kojega degeneriraju živčane stanice, a mozak pokazuje znakove propadanja.

 

Preporučuje se jesti više:

  • zelenog lisnatog povrća, špinata, mrkve, iznutrica, soje u zrnu jer su bogati folnom kiselinom, beta-karotenom, vitaminima C, D i E
  • omega-3 masne kiseline jer su bogate cinkom i selenom
  • krumpir i soja u zrnu koristan su izvor koenzima Q10 koji se pokazao vrlo dobrim za zdravlje starijih ljudi.

 

Luk i češnjak

Smatra se da sirov luk i češnjak treba jesti što češće jer oni mogu smanjiti opasnost od nastanka krvnih ugrušaka i ubrzati njihovu razgradnju. Čaša crnog vina dnevno širi male krvne žile pa isto tako smanjuje opasnost od tromboze.  

Foto: iStock

 

Izbjegavajte aluminij: S Alzheimerom se već neko vrijeme u znanstvenim krugovima povezuje aluminij, koji je pronađen u “plakovima” mozga oboljelih od Alzheimera. Iako veza još nije čvrsto dokazana, savjetuje se izbjegavati namirnice i metode kuhanja koje bi mogle dovesti do veće apsorpcije aluminija. Primjerice, nemojte kuhati u aluminijskom posuđu ili peći u aluminijskim folijama jer otpuštaju aluminij u hranu (radije birajte nehrđajući čelik - inox, emajl, gus i vatrostalno staklo). Apsorpciju aluminija u organizmu sprečava silicij, a njega ima u kupusu, algama, zelenoj salati, luku, tamnozelenom povrću i mlijeku.

 

GLAVOBOLJA

Hrana može biti u ovom slučaju i lijek, ali i uzročnik glavobolje.

Česti napadaji, naime, mogu biti potaknuti alkoholom, kavom, čokoladom, mesnim prerađevinama, konzerviranom hranom, masnim sirevima, ali i pretjeranom upotrebom soli.

Savjetuje se ne preskakati doručak, ručak ili večeru jer glavobolju može izazvati i niska razina šećera u krvi, ali izbjegavajte bijelu rižu, peciva od bijelog brašna, krumpir, deserte bogate šećerom jer oni naglo dižu i spuštaju razinu šećera u krvi. Uzrok glavobolje može biti i dehidracija pa češće pijte običnu vodu. Nemojte piti više od tri šalice kave ili čaja dnevno. Uzrok glavobolje mogu biti i aditivi u nekim prehrambenim namirnicama.

 

Ove se namirnice posebno preporučuju kao pomoć kod glavobolje:

  • ljuta papričica, kajenski papar, feferoni - sadrže kapsaicin, tvar koja djeluje protuupalno i smanjuje bol
  • cjelovite žitarice, orašasti plodovi i sušeno voće - bogati su magnezijem, esencijalnim mineralom ključnim u prevenciji glavobolje
  • hladno prešana biljna ulja, avokado, orašasti plodovi i sjemenke - bogati su vitaminom E koji neutralizira učinak toksičnih slobodnih radikala za koje se vjeruje da izazivaju glavobolju.
  • voda (8 čaša na dan) - moždane stanice moraju biti hidratizirane

 

NESANICA

Nesanica je jedan od simptoma anksioznosti, depresije i stresa pa je poboljšanje navika spavanja nužno kao prevencija tih stanja.

 

Ove namirnice mogu pomoći da lakše zaspite:

  • mlijeko - mliječni napitak pogodovat će snu jer će mozak upiti više triptofana iz mliječnih bjelančevina i pretvoriti ga u serotonin
  • med - dodan toplom mlijeku ili čaju, provjereni je recept za san jer djeluje umirujuće
  • biljni čajevi - kamilica, lipov cvijet i odoljen pospješuju san
  • šećer - također djeluje kao sredstvo za smirenje, no pravilna doza šećera jasno je određena: da bi se osjećali smirenima, većini treba 30 grama čistog ugljikohidrata (oko dvije i pol žličice šećera ili čokoladica od 60 grama). Samo prvih nekoliko zalogaja šećera povećava razinu serotonina, zato višak slatkog može samo naštetiti zdravlju.

 

DEMIJELINIZACIJSKE BOLESTI I MULTIPLA SKLEROZA

Preporučuje se povećati unos:

  • zelenog lisnatog povrća i naranči - zbog folata i vitamina C
  • vode - kako bi se izbjegla opstipacija
  • plave ribe - zbog omega-3 masnih kiselina

Obavezno smanjiti: punomasne mliječne proizvode, masno crveno meso zbog zasićenih masnoća

 

Dijete koje se preporučuju kod neurodegenerativnih bolesti

1. MIND DIJETA

Kombinacija mediteranske i DASH dijete, obje su vrlo dobre i istražene, preporučuje hranu koja posebno utječe na zdravlje mozga, pomaže prevenirati Alzheimerovu bolest, a dijeta je jako dobra i za zdravlje kardiovaskularnog sustava.

Izbjegava se hrana iz pet skupina: crveno meso, maslac i margarin, sirevi, kolači i slatkiši, pržena ili brza hrana.

Naglasak je na 10 zdravih prehrambenih skupina koje potiču zdravlje mozga:

  • zeleno lisnato povrće i sve ostalo povrće
  • orašasti plodovi
  • bobičasto voće
  • grahorice
  • cjelovite žitarice
  • riba
  • meso peradi
  • maslinovo ulje
  • vino

 

Svaki dan treba pojesti tri serviranja cjelovitih žitarica, povrća te popiti čašu vina. Za međuobrok orašaste plodove te svaki drugi dan pola šalice grahorica. Dva puta tjedno jede se meso peradi i po pola šalice bobičastog voća. Riba se jede također najmanje dva puta tjedno. Glavna masnoća je maslinovo ulje.

Foto: iStock

2. KETOGENA DIJETA

Ketogena dijeta je način prehrane koji podrazumijeva visok unos masti te nizak unos ugljikohidrata i proteina.

Cijeli niz istraživanja potvrdio je da ketogena dijeta može biti značajna pomoć u terapiji epilepsije. Ona se pokazala djelotvornom i kod tumora na mozgu, Alzheimerove bolesti, depresije, moždanog udara, ozljeda glave, Parkinsonove bolesti, migrena, poremećaja spavanja, shizofrenije, tjeskobe, poremećaja pažnje, razdražljivosti, sindroma policističnih jajnika, iritabilnog crijeva, želučanog refluksa, pretilosti, kardiovaskularnih bolesti, akni, dijabetesa tipa 2...

- Klasična ketogena dijeta temelji se na točno određenom omjeru masti i ugljikohidrata koji je obično 2:1 ili čak 4:1. Činjenica je da dobivamo više energije po molekuli masnoće nego šećera. Ketogena dijeta stimulira produkciju ketonskih tijela u gladovanju koja su savršeno gorivo za naše tijelo za razliku od glukoze koja zapravo skraćuje životni vijek (srce i mozak rade barem 25% učinkovitije na ketonima nego na šećeru u krvi) - ističe neurologinja prof. dr. Vanja Bašić Kes.

Vrlo je važno provoditi ketogenu dijetu pod strogim nadzorom liječnika i dijetetičara jer i najmanja odstupanja mogu biti uzrokom neželjenih učinaka.

Cilj ove prehrane je uspostaviti ketozu, a pritom se mora paziti na adekvatan unos vode i pratiti potrebne biokemijske parametre. Nakon što je uspostavljena ketoza, počinje se s kalorijskim unosom, s tim da se broj kalorija povećava za 1/3 u svakom drugom obroku sve dok se ne postigne predviđeni omjer  4:1 (4 g masti/1 g proteina i ugljikohidrata). Dnevni kalorijski unos se izračunava tako da se održi idealna tjelesna težina svakog oboljelog.

 

3. PROTOKOL TERRY WAHLS

Dr. Terry Wahls kreirala je način prehrane pogodan za oboljele od multiple skleroze. Temelji se na Paleo prehrani, nema glutena, mliječnih proizvoda ni jaja.

Njezin preporučeni tip prehrane ima najmanje devet šalica organskog povrća i voća svaki dan.

  1. Tri šalice čini lisnato zeleno povrće jer je puno vitamina A, C, K, B i minerala.
  2. Tri šalice čini povrće bogato sumporom, što uključuje kupus, brokulu, cvjetaču, repu, luk, gljive i šparoge jer su sumporni spojevi dobri u podržavanju uklanjanja toksina i stvaranju neurotransmitera.
  3. Još tri šalice čini šareno povrće i voće (idealno tri različite boje, svaki dan), jer je puno antioksidansa.

 

Konzumira se sirovo ili kratko kuhano na pari. U svakom obroku treba biti i kvalitetnih proteina bogatih omega-3 masnim kiselinama, kao što su divlji losos ili haringa i meso životinja hranjenih ispašom. Također se konzumiraju zdrava ulja poput kokosovog, maslinovog, lanenog ili konopljinog ulja. Žitarice se ne konzumiraju ili iznimno male količine bezglutenskih žitarica (amarant, kvinoja).

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo