ZA I PROTIV

Zaštita je kod nekih od najagresivnijih karcinoma, no njene prevelike količine mogu biti i opasne

Kavu ne pijemo samo iz užitka, nego i kako bismo se razbudili, razbistrili, pojačali koncentraciju. No, kofein ne dobivamo samo iz omiljenog napitka, ima ga i u čaju, koli, čokoladi. Je li taj alkaloid iz zrna kave siguran za zdravlje i koliko nam je kofeina previše?

Rijetki su oni koji ne vole ili ne piju kavu, jer kava se veže uz osjećaj ugode, uz odmor, užitak... ritual koji volimo. Ipak, iako ima svoje dobre, ima i svoje negativne strane. Provjerili smo što je to što joj ide u prilog, a što nam sugerira da bismo trebali ograničiti njene dnevne količine.


PROTIV

Kofein je blagi stimulans čije su niske i umjerene doze sigurne, ali ipak se smatra drogom i o njemu se može postati ovisan (kofeinsku ovisnost Američka psihijatrijska asocijacija čak je uvrstila na popis mentalnih poremećaja) - svatko tko je odlučio prestati piti kavu vjerojatno je doživio glavobolje, smetenost i umor tijekom prvih nekoliko dana. Obično se preporučuje dnevno ne uzimati više od 200 do 300 miligrama kofeina, što odgovara količini u dvije do četiri šalice kuhane kave, a to se smatra sigurnim za većinu odraslih.

Pijete li sedam šalica kave dnevno, unosite od 500 do 600 mg kofeina, zbog čega možete biti skloniji problemima kao što su nesanica, nervoza, iziritiranost i nemir, probavne tegobe, refluks, žgaravica, ubrzan puls, glavobolje, često mokrenje, umor mišića itd.

 

Imajte na umu da kofein ne dobivamo samo iz kave, iz reda čokolade dobit ćemo pet miligrama, a iz standardnog energetskog pića 160 miligrama.


Nije nesanica jedini problem

Najpoznatija loša strana kofeina je to što remeti uspavljivanje i ometa duboki san, a to može uzrokovati iscrpljenost. Kofein može odigrati ulogu u kroničnom manjku sna. Primjerice, ako je netko neispavan, može piti kofeinske napitke kako bi ostao budan tijekom dana, no uneseni kofein može ometati noćni san skraćujući vrijeme spavanja i time pogoršavajući neispavanost.

Značajna je veza utvrđena između pijenja kofeinske kave i smanjenja mineralne gustoće kostiju, što vodi u osteoporozu (istraživanje je provedeno na ženama u postmenopauzi koje su pile tri šalice kave na dan i unosile premalo kalcija). Redovito pijenje kofeinskih pića može podići razine šećera u krvi i uzrokovati probleme kod ljudi s dijabetesom, a kofein blago podiže i krvni tlak. On je i diuretik pa u većim količinama može pojačati dehidriranost.


Što sve utječe na negativne učinke

Kod ljudi osjetljivijih na kofein već i manje količine, šalica ili dvije kave ili čaja, mogu izazvati uznemirenost i probleme sa spavanjem. Reakcija može biti dijelom određena kofeinskim navikama - osobe koje ne piju kofein redovito osjetljivije su na njegove negativne efekte. Ostali čimbenici mogu uključivati genetiku, tjelesnu masu, dob, uzimanje nekih lijekova, prisutnost anksioznog poremećaja.

Neki lijekovi i biljni suplementi mogu doći u interakciju s kofeinom.

Spoj efedrina (podiže niski tlak, snažan je stimulans, koristi se u kapima za nos...) i kofeina može povećati rizik za visoki tlak, srčani i moždani udar.

 

Teofilin (lijek za otvaranje bronhijalnih puteva) ima neke učinke slične kofeinu pa istodobno uzimanje može pojačati nepovoljno djelovanje kofeina. Ehinaceja, biljni suplement koji se najčešće uzima protiv prehlade, može pojačati koncentraciju kofeina u krvi, pa i njegovo nepovoljno djelovanje.


ZA

Dokazane su mnoge zdravstvene dobrobiti kofeina. Istraživanja sugeriraju da bi kofein, kava osobito, mogao štititi moždane stanice i snižavati rizik od nekih neuroloških bolesti, poput Parkinsonove (onaj tko pije puno kave ima četiri do osam puta niži rizik za razvoj te bolesti, navodi Američki institut zdravlja, National Institutes of Health, NIH) i demencija.

Redovito pijenje kave može stimulirati rad žučnog mjehura i smanjiti rizik od pojave žučnog kamenca.

 

Kofein uzrokuje stezanje krvnih žila, što može pomoći ublažiti glavobolju, a budući da smanjuje upalu, može sudjelovati u prevenciji određenih srčanih problema. Može pomoći u prevenciji moždanog udara i nekih vrsta raka te pojačati koncentraciju i pamćenje. Zrna kave su sjemenke, a sve sjemenke, ističe NIH, pune su zaštitnih komponenti.


Dobra kod demencija

Kava može sniziti rizik od Alzheimerove bolesti. Pijete li u 40-im i 50-im godinama tri do pet šalica kave na dan, snizit ćete 70 posto rizik za pojavu te bolesti i drugih demencija u 70-im godinama života. To je pokazala studija provedena 2009. na Sveučilištu Florida, a i neke drugi studije otkrile su da redovita konzumacija kofeina može usporiti kognitivno propadanje kod starijih osoba.

Kofein smanjuje rizik za rak usta - stariji odrasli koji su pili četiri i više velikih šalica crne kave dnevno prepolovili su vjerojatnost da će umrijeti od raka gornjeg dijela grla i usta. Beskofeinska kava imala je slabiji učinak, a čaj nije pokazao takvu zaštitu. Kod starijih žena kofein smanjuje rizik od moždanog udara - one koje piju više od jedne šalice kave dnevno snižavaju taj rizik za 20 do 25 posto, pokazale su američka studija iz 2009. i švedska iz 2011. godine.


Zaštita od nekih oblika karcinoma

Istraživanja pokazuju još povoljnih učinaka kofeina. Revizija većeg broja studija provedena u SAD-u 2010. našla je snažnu vezu između redovnog pijenja kave i zaštitnog učinka protiv raka endometrija, debelog crijeva, prostate i jetre.

Kava može i produljiti život.

Veliki američki projekt u kojem su deset godina praćene životne navike 400.000 muškaraca i žena u dobi od 50 do 71 godine pokazalo je, uz ostalo, da su redovite kavopije, čak i beskofeinske kave, imali niži rizik od smrti od bilo kojeg uzroka nego oni koji ne piju kavu. Osobito je bilo manje vjerojatno da će kavopije umrijeti od srčanih i plućnih bolesti, moždanog udara, nesreća, dijabetesa i infekcija. Omiljeni napitak smanjuje čak i vjerojatnost da će netko dići ruku na sebe. Istraživanje provedeno 2013. na Harvard's School of Public Health pokazalo je da osobe koje piju dvije do tri šalice kave dnevno imaju 45 posto niži rizik za samoubojstvo, vjerojatno zato što je kofein stimulans koji pomaže popraviti raspoloženje.


Čitajte u novom Doktoru u kući!


 

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo