Rano pohađanje glazbenih tečajeva kod djece razvija perceptivne sposobnosti, a glazba djeci može pomoći da progovore, zaključak je novog istraživanja objavljenog u znanstvenom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.
Naime, znanstvenici sa Sveučilišta Washington u Seattleu istaživali su učinke ranog glazbenog obrazovanja i razvijanje govora na devetomjesečnim bebama. Svi sudionici, odnosno bebe, dolazile su iz jednojezičnih obitelji, a nitko od njihovih roditelja nije bio glazbenik.
Dvije skupine
Djeca su bila podjeljena u dvije skupine. U prvoj je bilo 20 djece koja su slušala glazbu u trostrukom metru (valcer), a druga skupina od 19 djece igrala se s neglazbenim igračkama. Djeca su sudjelovala u ukupno 12 susreta u periodu od 4 tjedana, a svaki je trajao 15 minuta.
Aktivnosti u obje skupine bile su ponavljajuće, društvene i multimodalne, no samo je u jednoj bila puštena glazba. Znanstveni tim prilikom proučavanja djece koristio je magnetoencefalografiju (MEG) za mjerenje neuronske reakcije u dojenčadi.
Bolje sposobnosti
Dojenčad koja je bila u glazbenoj skupini bila je ohrabrena te su na taktove glazbe tapkali nogicama ili glazbenim instrumentima. Jednako tako, dojenčad iz glazbene skupine čula je taktove u puštanoj glazbi, ali i u stranim jezicima koje su čuli. MEG snimka pokazala je kako je glazbena grupa prilikom istodobnog slušanja glazbe i stranog jezika pokazivala veće neuronske aktivnosti u slušnim i prefrontalnim kortikalnim područjima.
Prema tome, autori vjeruju kako slušanje glazbe u ranoj životnoj dobi može poboljšati sposobnost za otkrivanje uzoraka u složenim zvukovima, ali i da glazba utječe na razvoj govora te su napomenuli kako nije bitno koju vrstu glazbe djeca slušaju.