Odnos između osjeta mirisa i tjelesne težine dosad je bio relativno nepoznato područje znanstvenih istraživanja i spoznaja, no istraživači sa Sveučilišta Otago na Novom Zelandu nedavno su otkrili da tu postoji čvrsta veza.
Nalazi objavljeni u znanstvenom časopisu Obesity Reviews pokazali su da što osoba bolje osjeća mirise, to je vjerojatnije da će biti vitka i obrnuto - ljudi skloniji pretilosti imaju slabiju sposobnost prepoznavanja mirisa.
U istraživanju su sudjelovali istraživači iz Odjela za prehrambenu znanost, anatomiju, matematiku i statistiku u Otagu, a prikupljali su razne znanstvene radove o povezanosti tjelesne težine i mirisa te podatke o gotovo 1500 pojedinaca diljem svijeta.
Promijenjen metabolizam
Dr. Mei Peng s Odjela za prehrambene znanosti Sveučilišta Otago i glavna autorica studije ističe da miris ima ključnu ulogu u našem odnosu prema hrani jer, uz ostalo, na temelju njega identificiramo i biramo između različitih okusa.
Slab osjet mirisa može rezultirati nezdravim izborom hrane, a to će povećati rizik za pretilost. Tako osobe koje imaju slab osjet mirisa lakše i češće privlače slanije i ukusnije namirnice kao što su slanina i javorov sirup umjesto blagih namirnica kao što su žitarice s malo masnoće i manje šećera.
Na temelju ove spoznaje istraživači su postavili hipotezu da pretilost mijenja metabolizam, što utječe na komunikacijske puteve između crijeva i mozga.
Kako bi ponovno uspostavili put između crijeva i mozga, razmotrili su učinke kirurškog liječenja pretilosti i pokazalo se da uklanjanje dijela želuca može poboljšati osjet mirisa jer to dovodi do promjena na živcima u želucu koji utječu na crijevno-moždani put. S druge strane, drugi zahvati nemaju takav učinak.Znanstvenici se sada nadaju da će ova otkrića povećati svijest o odnosu između prehrambenih navika i osjetila.
Debljina je bolest
Pretilost je zdravstveno stanje karakterizirano prekomjernom količinom tjelesne masti, a taj globalni problem pogađa milijune ljudi diljem svijeta i faktor je rizika za dijabetes i bolesti srca.
Liječnici i nutricionisti dijagnosticiraju pretilost pomoću indeksa tjelesne mase i taj dijagnostički alat procjenjuje ima li osoba prikladnu težinu za svoju dob, spol i visinu.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji globalna pretilost gotovo se utrostručila od 1975., prije dvije godine gotovo 2 milijarde odraslih osoba imalo je prekomjernu težinu.
Godine 2013. pretilost se počinje dijagnosticirati kao bolest i ta je odluka promijenila način gledanja jer su neka istraživanja počela utvrđivati da pretilost nije samo direktna posljedica prejedanja i nedovoljne tjelesne aktivnosti nego da neki ljudi jednostavno nemaju kontrolu nad svojom težinom.