Svakog kolovoza gotovo 25 posto stanovnika kontinentalne Hrvatske pati od alergije na ambroziju. Prema učestalosti izazivanja alergija u kontinentalnom pojasu, pelud ambrozije u zadnjih par godina postala je drugi alergen nakon grinje, izjednačivši se sa peludi breze.
Ambrozija (Ambrosia artemisifolia L.) je korov koji pripada obitelji glavočika (Familia Compositae). Domovina ambrozije je Sjeverna Amerika, odakle u Europu dolazi 1863. pri transportu pšenice. U Hrvatsku stiže 1941. preko riječke luke.
To je jednogodišnja biljka koja naraste do 1,5 metara. Ima vretenast korijen. Stablo joj je uspravno, razgranato, posuto grubim dlačicama, na presjeku je četvrtastog oblika. Listovi su jajolika oblika, posuti dlačicama. Cvjetovi su u obliku grozdastih cvatova, žućkaste su boje.
Ona raste kao korov na napuštenim zemljištima uz obale rijeka i potoka, uz vrtove i livade, među usjevima i na zelenim gradskim površinama.
Alergija se može pojaviti u bilo kojoj dobi
Učestalost alergijskih poremećaja, pa i alergije na ambroziju, desetljećima je u porastu. To je posljedica stresnijeg načina života, širenja infekcija, promjena u prehrani, okolišu i klimi. Također, klimatske promjene poput visokih temperatura i ljetnih suša pogoduju rastu korova. S druge strane, neredovito održavanje zelenih površina i čišćenje korova također su uzroci porasta alergije na ambroziju.
Ambrozija je još u narodu poznata pod imenima partizanka i Krausova trava.
Problemi počinju kada ambrozija ispusti prvu pelud u sredinom kolovoza, a traju do prvog mraza koji ubije biljku. Alergijska reakcija koja nastaje zbog peludi (bez obzira je li izvor ambrozija ili neka druga biljka) poznata je kao alergijski rinitis. Može se pojaviti u svakoj životnoj dobi.
Simptomi su kihanje, grlobolja, curenje nosa, svrbež u očima i nosu. Teži slučajevi alergije na ambroziju uključuju napad astme, kronični sinusitis, glavobolju i nesanicu.
Reakcija već kod koncentracije od 20 zrnaca na metar kubični
Koncentracija peludi je najveća oko podneva. Kiša i niske jutarnje temperature usporavaju otpuštanje peludi. Pelud ambrozije može daleko putovati i preko 50 kilometara, a penjati se u visinu preko 3 kilometra. Pelud ambrozije vrlo je snažan alergen jer jedna biljka može tijekom pet sati proizvesti oko 8 milijuna peludnih zrnaca. Reakcija na pelud započinje već kod koncentracije od 20 do 30 zrnaca u zraku na jedan metar kubični.
Liječnici savjetuju da izbjegavate ambroziju ako ste alergični na njenu pelud.
Terapija podrazumijeva primjenu antihistaminika i kortikosteroidnih pripravaka, koji djeluju protuupalno i ublažavaju alergijske tegobe. Također se preporučuje imunoterapija, prirodni postupak kojim se ostvaruje hiposenzibilizacija, odnosno smanjenje osjetljivosti na alergen. Svakako je bitno prepoznati simptome na vrijeme, te utvrditi alergiju i ispravno je liječiti.
Kako si olakšati tegobe:
- Izbjegavajte provjetravanje stana ili prostora gdje boravite rano ujutro kada je koncentracija peludi najveća.
- Svaki dan promijenite odjeću i operite je, kao i kosu na koju se hvata pelud.
- Poželjno je boraviti na visinama iznad 800 metara ili na moru, gdje peludi ambrozije nema ili je prisutna u manjim količinama.
- Informirajte se o koncentraciji peludi, kako bi izbjegli pogoršanje simptoma.
- Boravite u prirodi nakon kiše kada je koncentracija peludi u zraku niska ili je uopće nema.
- Higijena dišnih puteva, odnosno ispiranje nosa, može vam olakšati simptome.
Glavni način uništavanja ambrozije jest čupanje biljke iz zemlje, čime se smanjuje broj aktivnih biljaka. I redovna košnja svaka tri tjedna također je učinkovita. Nakon toga biljku bi trebalo zapaliti.