Alergeni su svuda oko nas

Obožavate svog dlakavca, no što kad vam zbog njega počnu suziti oči?

Oko 30 posto žena i 27 posto muškaraca u našoj zemlji prije ili kasnije potražit će pomoć liječnika zbog sumnje na alergiju. Nažalost, broj alergičnih osoba u cijelom svijetu raste, što stručnjaci ponajviše pripisuju promjenama u okolišu. Stoga je važno znati spriječiti teškoće, ali i primijeniti najbolje metode liječenja alergijske bolesti.

Piše: dr. Vesna Gorički, www.zg-akupunktura.com


 

Alergijske bolesti bolesti su novog doba i broj oboljelih diljem svijeta u stalnom je porastu. Simptomi tih bolesti mogu biti vrlo različiti, a alergija se može javiti na bilo kojem organu ili dijelu tijela. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 30 do 40 posto svjetske populacije pati od alergijskih bolesti.

U Hrvatskoj oko 20 posto stanovništva muče razne alergije. Žene su pritom pogođenije; 31 posto žena i 27 posto muškaraca prije ili kasnije potraži pomoć liječnika zbog sumnje na alergiju.

Nažalost, broj alergičnih osoba u našoj zemlji, a tako i posvuda u svijetu, iz godine u godinu raste. Razlozi su višestruki, a stručnjaci povećanje broja svih alergija te slučajeva astme najviše pripisuju promjenama vanjskog i unutarnjeg okoliša.

Riječ alergija grčkog je podrijetla i znači drukčije djelovanje, promijenjena reaktivnost. Tvari koje uzrokuju alergije nazivamo alergeni. Spominju je već antički liječnici Hipokrat i Galen, a austrijski liječnik Clemens von Pirquet, utemeljitelj alergologije kao znanstvene discipline, opisuje ju kao "promjenu reaktivnosti organizma zbog ponovnih djelovanja istovrsnih podražaja".

 

Upalne promjene

Kada alergična osoba prvi put dođe u kontakt s alergenom, obrambeni sustav organizma ponaša se prema njemu kao prema uljezu i aktivira sve svoje snage za napad. To čini stvarajući velike količine antitijela koja se nazivaju imunoglobulin E (igE). Ta se antitijela nalaze na membrani stanica koje se nazivaju mastociti i rasprostranjena su po cijelom organizmu. Zbog spajanja igE i alergena dolazi do oslobađanja raznih kemijskih spojeva od kojih je najvažniji histamin. Oslobađanje histamina uzrokuje upalne promjene koje prepoznajemo kao alergijsku reakciju, a najčešće zahvaćaju dišne puteve i kožu.

Nasljedni faktori imaju značajan učinak na pojavu alergija. Poznato je da je rizik za pojavu alergija oko 50 posto ako je osobi alergičan netko od bliskih srodnika, a ako su oba roditelja alergična, rizik raste i do 75 posto.

Alergije se ne manifestiraju samo u djetinjstvu. Mogu se javiti i u kasnijoj dobi, i to najčešće nakon nekog stresnog događaja ili bolesti. Dijagnosticiranje alergija U prepoznavanju alergijskih bolesti važnu ulogu ima subjektivni iskaz bolesnika. Nakon razgovora s pacijentom postavlja se radna dijagnoza koju je potrebno potvrditi (ili isključiti) različitim dijagnostičkim postupcima.

● Kožna testiranja (prick, scratch, intradermalni testovi)

Kožno testiranje može se izvesti na više načina: test ubodom lancetom (prick), test unošenjem alergena u kožu (intradermalni test), test grebanjem (scratch), test kontaktnim načinom. Uobičajeno mjesto primjene kožnih testova je unutrašnja strana podlaktice, osim kontaktnih testova koji se izvode na koži leđa. Radi veće sigurnosti i manjeg broja lažno pozitivnih nalaza prednost se često daje ubodnom prick testu. Test grebanjem primjenjuje se kod testiranja preosjetljivosti na lijekove. Test kontaktnim načinom služi za dijagnosticiranje preosjetljivosti na različite kontaktne alergene, najčešće metale, formalin i različite profesional ne alergene.

● Krvne pretrage (RIST, RAST, eozinofilija)

Za potvrdu dijagnoze alergije na neku tvar često je potrebno određivanje protutijela E (igE). Ono nije nužno ako se anamnestički podaci, klinička slika i rezultat kožnog testa podudaraju, a pacijent dobro reagira na terapiju.

● Provokacijski testovi

Provokacijski testovi provode se da bi se kod pacijenta izazvao blaži alergijski odgovor kao potvrda da boluje od određene vrste alergije. U tim se testovima uzročni alergen primjenjuje izravno na sluznici nosa, bronha, očiju ili želuca. Takvi se testovi ne izvode rutinski, jer postoji rizik od neželjenih posljedica, pa se provode samo u bolnicama. Provokacijski testovi imaju osobitu vrijednost u dokazivanju preosjetljivosti na lijekove.

Foto: iStock

 

Vrste alergija

Alergijske bolesti dijele se na nekoliko skupina.

 

ALERGIJSKE BOLESTI DIŠNOG SUSTAVA

● Alergijski rinitis, simptomi: začepljenost nosa, curenje iz nosa, kihanje, svrbež nosa.

● Alergijski konjunktivitis, simptomi: svrbež i suzenje očiju.

● Alergijska astma, simptomi: nadražajni suhi kašalj, zviždanje pri disanju i otežano disanje zbog spazma bronha koji može dovesti i do gušenja.

 

ALERGIJSKE BOLESTI KOŽE

● Urtikarija, simptomi: okrugle mrlje na koži koje svrbe, pojedinačna mrlja može trajati od 30 minuta do 36 sati, najčešći uzrok je alergija na neku namirnicu.

● Kontaktni dermatitis, simptomi: prvi simptomi obično su vidljivi 24 do 48 sati nakon kontakta, mogu biti različitog intenziteta, a najčešće počinju crvenilom i otečenošću kože, uz izrazit svrbež i pojavu sitnih mjehurića koji s vremenom pucaju i ostavljaju kraste i bijele naslage, kasnije dolazi i do perutanja kože.

 

OSTALE ALERGIJSKE BOLESTI

● Alergije na hranu, simptomi: najčešće su kožne reakcije (urtikarija, dermatitis); često se alergija na hranu očituje samo tzv. oralnim alergijskim sindromom, odnosno osjećajem pečenja ili svrbeža jezika, oteklinom jezika, usnica, nepca ili ždrijela. Zahvaćenost dišnog sustava može se očitovati simptomima astme i alergijskog rinitisa. Simptomi alergije na hranu u probavnom sustavu su grčevi, mučnina, povraćanje i proljev.

● Alergija na otrov insekata, simptomi: pojavljuje se urtikarija, no moguće su i otekline, mučnina, proljev, povraćanje, otežano gutanje i disanje, smetenost.

● Alergija na cjepiva i lijekove, simptomi: najčešći su kožni - osip koji je simetričan, ali se ne javlja na dlanovima i tabanima; mogu se javiti i simptomi dišnog, probavnog ili mokraćnog sustava.

 

Dokazivanje

NAJČEŠĆI ALERGENI ZA KOJE SE RADE KOŽNA TESTIRANJA

Kožna testiranja primjenjuju se kod dokazivanja alergija na:

  • kućnu prašinu, grinje
  • dlaku i krzno životinja (dlaka psa i mačke, krzno kunića, runo ovce, dlaka krave, svinje, konja)
  • perje (perje kokoši, guske, patke, purana)
  • biljna vlakna (pamuk, lan, konoplja, morska trava, kukuruzovina, slama)
  • pelud trava
  • pelud korova
  • pelud stabala
  • gljivice
  • otrov insekata (pčela, osa, stršljen).

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo