"Ap-ciha" sezona

Najneobičniji razlozi zbog kojih patimo od alergija i kako ih liječiti

Premda se sa sigurnošću ne može reći zbog čega je sve više oboljelih od alergija, postoji nekoliko teorija koje pokušavaju objasniti taj rast.

 

Piše: Vesna Gorički, www.zg-akupunktura.com


 

Smanjena izloženost mikrobima ili infekcijama u najranijoj dobi može povećati rizik od pojave alergija, kaže vrlo raširena teorija. Istraživanja su pokazala da su djeca koja su bila u kontaktu sa životinjama ili ona iz većih obitelji imala manju vjerojatnost za razvoj alergija. Izbjegavanje uzimanja namirnica poput jaja ili orašastih plodova do kasnije predškolske dobi također može utjecati na razvoj alergija, smatraju neki stručnjaci.

Do neke mjere na razvoj alergija može utjecati i način pripreme hrane.

Primjerice, ako pržite kikiriki, možete uvelike povećati šanse za alergijsku reakciju, dok ćete kuhanjem smanjiti tu vjerojatnost. Na veći razvoj alergija utječe i nedostatak vitamina D. Alergije se mogu javiti i nakon izloženosti određenim alergenima poput mliječnih proizvoda ili ulja orašastih plodova na koži (tijekom njege tijela).

Promijenjena vrsta bakterija u probavnom sustavu, do koje dolazi zbog prehrane s nedovoljnom količinom vlakana, te velika konzumacija antibiotika mogu promijeniti funkciju imunosnog sustava i stvoriti alergije. Sve veća zagađenost okoliša.

Ne smijemo zaboraviti ni kroničnu izloženosti stresu, koji posredno utječe na pad obrambenog sustava.

Mjere opreza i oblici ponašanja koji mogu pomoći Prije primjene bilo koje metode liječenja posebno je važna edukacija pacijenata. Postoje mnoge jednostavne mjere opreza i pravila ponašanja koja mogu pridonijeti smanjivanju izloženosti raznim alergenima.

Foto: iStock

 

● Ako ste alergični na pelud, izbjegavajte boravak na otvorenom, posebno kad je koncentracija "vašeg" alergena u zraku visoka (pratite peludnu prognozu i kalendare po medijima).

● Ako je ikako moguće, planirajte izlazak iz kuće nakon 10 sati, jer je koncentracija peluda u zraku najviša između pet i deset sati ujutro. Isto tako najbolje je u šetnju krenuti poslije kiše, jer kiša pročišćava zrak.

● Dobro provjetrite stan ujutro i navečer.

● Dobar način zaštite od peluda u vlastitom domu je ugradnja klimatizacijskog uređaja s pročišćivačem zraka koji može uvelike poboljšati kvalitetu zraka.

● Nakon boravka u prirodi skinite i operite odjeću koju ste nosili vani, operite kosu i istuširajte se. Općenito, često mijenjajte i perite odjeću i posteljinu i redovito održavajte osobnu higijenu.

● Disanjem alergeni prvo ulaze u nos, stoga je korisno ispirati nos fiziološkom otopinom nakon boravka na otvorenom i osobito prije spavanja.

Izbjegavajte dodir s kućnim ljubimcima koji imaju dlaku ili perje.

Smanjite koncentraciju kućne prašine u svom domu uklanjanjem tepiha, tapisona, zavjesa, tapeciranog namještaja, čupavih prekrivača, plišanih igračaka...

● Kod alergije na hranu ili konzervanse i lijekove obavezno detaljno proučite deklaracije proizvoda, odnosno podatke o njegovu sastavu.

 

Terapije konvencionalne medicine

Liječenje alergija uključuje nekoliko glavnih postupaka i aktivnosti: prevenciju (izbjegavanje alergena), farmakološko liječenje (uzimanje lijekova), alergen-specifičnu imunoterapiju (hiposenzibilizacija) i edukaciju bolesnika. Osnovna farmakološka terapija alergijskih bolesti svodi se na tzv. simptomatsku terapiju primjenom lijekova koji ublažavaju simptome (antihistaminici, kortikosteroidi, bronhodilatatori, antileukotrieni, dekongestivi).

 

Najčešće se koriste sljedeći lijekovi:

● Intranazalni kortikosteroidi u sprejevima za nos; kod sezonskog alergijskog rinitisa preporučuje se početi terapiju lokalnim kortikosteroidom minimalno dva do tri tjedna prije početka cvjetanja kako bi se ublažila ili potpuno spriječila pojava simptoma.

● Antihistaminici su najpropisivaniji lijekovi protiv simptoma alergijskog rinitisa. Obično se propisuju u tabletama, a rjeđe lokalno, u obliku spreja za nos ili kapljica za oči. Suvremeni antihistaminici pouzdani su i sigurni lijekovi koji uspješno ublažavaju većinu alergijskih simptoma u blagim oblicima bolesti, osobito ako se počnu uzimati prije nastupa tegoba. Počinju djelovati nakon tridesetak minuta od primjene, a njihov učinak traje četiri do šest sati. Neki antihistaminici sadrže laktozu, pa kod osoba koje su netolerantne na laktozu mogu uzrokovati pospanost, umor i malaksalost. Trudnice i dojilje trebaju izbjegavati njihovu primjenu bez savjeta s liječnikom.

● Dekongestivi su lijekovi koji djeluju na krvne žile nosne sluznice pa smanjuju neprohodnost i vodenasto curenje iz nosa. Ne bi se smjeli uzimati više od deset dana jer mogu oštetiti sluznicu nosa.

 

Imunoterapija

LIJEČENJE DAVANJEM MALIH KOLIČINA ALERGEN

Imunoterapija ili hiposenzibilizacija je oblik liječenja alergijske bolesti primjenom malih, rastućih koncentracija alergena na koje je bolesnik senzibiliziran kako bi se potaknuo razvoj tolerancije na taj alergen. Cijeli proces obično traje od tri do pet godina, a cilj je postići da bolesnik u ponovnom kontaktu s alergenom ne razvije simptome bolesti ili, ako se pojave, da budu znatno blaži nego prije. Primjenjuje se kod preosjetljivosti na alergene insekata (pčela, osa), alergene peluda (trava, stabala, korova), na kućnu prašinu i grinje. Može se provoditi sezonski ili cijele godine, što ovisi o alergenu kojim se provodi. Primjerice, hiposenzibilizacija na pelud provodi se tri mjeseca prije aktualne sezone cvata, a na kućnu prašinu i grinje cijele godine.

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo