Oštećuje caklinu, isušuje kožu i kosu, a može biti i izvor bakterijske i/li virusne zaraze.
 Foto: Shutterstock
Svi se volimo brćkati, ali...

Možda je u njemu spas od vrućina, no ne zaboravite da krije i opasnosti

Koliko god bilo ugodno bućnuti se u bazen, toliko mogu biti neugodne posljedice koje bazenska voda može ostaviti na vašoj koži, kosi ili zdravlju općenito.

Voda u bazenu sigurna je za kupanje zahvaljujući kemikalijama koje se u nju dodaju za čišćenje i dezinfekciju, a najčešće je to klor. No, čak i male, pa i dopuštene količine klora u bazenima mogu loše utjecati na našu kožu ili kosu, a da ne govorimo o prevelikoj količini (koja može biti posljedica ljudske greške ili neispravne opreme); ona može izazvati blage ili jake iritacije očiju te peckanje u nosnim putevima ili u ustima, kao i nadraženost kože. Općenito, prečesto i dugo kupanje u bazenima nije preporučljivo jer kupači, udišući pare iz prejako klorirane vode, mogu razviti i nadraženost pluća.

Brojna su istraživanja pokazala da se plivanje u kloriranom bazenu može povezati s nizom ozbiljnih zdravstvenih problema. Tijelo apsorbira više klora i, što je još gore, više nusprodukata kloriranja prilikom jednog plivanja u bazenu nego u tjedan dana pijenja vode iz slavine.

Od klora su mnogo opasniji nusprodukti kloriranja koji nastaju kad klor u bazenu dolazi u kontakt s organskim tvarima kao što su kosa, koža, krv ili fekalije. Toksini se, naime, lako apsorbiraju kroz pore koje otvara topla voda, ali i udisanjem kloroforma - otrovnog nusprodukta kloriranja vode. Tijelo može apsorbirati i filtrirati većinu klora iz pitke vode, no nusprodukti kloriranja mogu biti puno štetniji jer plinoviti klor koji udišemo ulazi izravno u naš krvotok. Tome treba dodati da visoko zakiseljena voda iz bazena može oštetiti zubnu caklinu, što je čest problem profesionalnih plivača.

Opasnosti za zdravlje

• Hormonalna neravnoteža

Plivanje u zatvorenim bazenima, čak i samo pola sata svaka dva tjedna, može za posljedicu imati poremećaj hormonalne ravnoteže kod dječaka i muškaraca. Pokazalo je to istraživanje Katoličkog sveučilišta Louvain u Belgiji.

• Astma i alergije

Istraživanje provedeno na Institute for Risk Assessment Sciences u Nizozemskoj pokazalo je da kupanje u kloriranim bazenima povećava rizik za razvoj astme i alergija u djece. Radnici na bazenima imaju čak 40 posto povećan rizik za razvoj respiratornih bolesti.

• Poremećaj ravnoteže crijevne flore

Klor iz vode u bazenu može uništiti "dobre" bakterije u probavnom sustavu te time uzrokovati niz probavnih problema. Rezultati su to istraživanja Sveučilišta u Minnesoti.

Od suhe do zelene kose

Klorirana voda isušuje kožu te uzrokuje svrbež i osjećaj zatezanja jer lišava kožu njezine prirodne masnoće. Osobe s osjetljivom kožom od takve vode mogu dobiti iritacije ili osipe, a klorirana voda može pogoršati stanje kod kožnih problema kao što su ekcem ili psorijaza.

Osim kože, klor isušuje i kosu. Vlasi upijaju klor koji ih lišava njihova prirodnog masnog omotača sačinjenog od sebuma. Stoga učestalo kupanje u kloriranoj vodi može dovesti do pucanja kutikula kose, a time i do pojave ispucalih vrhova. Moguće je i da kosa dobije zelenkastu nijansu od kupanja u kloriranoj vodi, naročito kod osoba plave ili svijetlosmeđe kose. Tu boju ne uzrokuje klor, nego interakcija klora s bakrenim otvorima i drugim metalnim dijelovima u bazenu. Klor uzrokuje otpuštanje male količine čestica tih metala u vodu, a one zatim izazivaju bojenje kose. Ako vam kosa dobije zelenkasti ton, operite je šamponom namijenjenim za osobe koje se bave plivanjem. Perete li kosu takvim šamponom prije kupanja u bazenu, izbjeći ćete da vam kosa pozeleni.

Korist: pomaže protiv akni

Klorirana voda ima i pozitivan učinak - napada bakterije koje izazivaju pojavu akni. Klor, naime, smanjuje stijenke stanica bakterija te čisti molekule vode u koži, što može imati pozitivan učinak kod osoba s aknama jer uništava bakterije koje ih uzrokuju. No, nakon kupanja u bazenu obavezno isperite kemikalije s kože i namažite se hidratantnom kremom.

Za savršen izgled

• Prije kupanja

Klorirana voda može dehidrirati kožu, a izlaganje suncu još dodatno pogoršati štetu pa koža može dobiti neuglednu tamnu (ne lijepu preplanulu) nijansu koje se nećete lako riješiti. Stoga prije svakog odlaska na kupanje u bazenu na kožu nanesite tanak sloj hidratantnog proizvoda koji sadrži skvalen (prirodna tvar koja se obično naziva riblje ulje ili ulje jetre morskog psa i snažan je antioksidans) i cink, a preko toga preparat za zaštitu od sunca.

I kosa treba posebnu njegu prije ulaska u bazen, čak i ako nosite kapu za plivanje. Stručnjaci preporučuju da prije ulaska u bazen na kosu nanesete ulje za kosu ili nekoliko kapi seruma. Stalna izloženost kloriranoj vodi može uništiti kosu i učiniti je vrlo grubom na dodir pa nemojte zanemarivati ovaj savjet. Kapa nije dovoljna zaštita, a ulje i serum stvaraju barijeru između kose i klorirane vode te tako umanjuju štetu.

• Poslije kupanja

Tuširanje je prvo što trebate učiniti kad izađete iz bazena. Klor treba isprati s kože što prije, najbolje pomoću blagog gela za tuširanje. Za kosu upotrijebite blagi šampon, primjerice dječji, i ako možete, izbjegavajte sušenje fenom. Kožu nakon tuširanja nježno tapkajte ručnikom, bez trljanja, i dok je još vlažna, nanesite hidratantnu kremu ili losion. Ne zaboravite namazati prste na rukama i nogama i kožu između njih.

Foto: Shutterstock
Kad god je to moguće, "preskočite" bazen i kupajte se u moru. Ako to nije u vašoj moći, tada barem zatvoreni zamijenite otvorenim bazenom.

Savjeti za zaštitu

Tuširanje: Svrha tuširanja prije ulaska u bazen nije samo održavanje higijene nego i zaštita od apsorpcije štetnih kemikalija. Naime, naše tijelo i kosa funkcioniraju poput spužve i ako ih natopite čistom vodom prije ulaska u bazen, možete spriječiti ili barem smanjiti apsorpciju štetnih kemikalija iz bazenske vode. Drugi važan razlog za tuširanje prije ulaska u bazen je opasna kemikalija kloramin, koja nastaje kad klor dođe u kontakt s amonijakom iz našeg znoja. Tuširanje uklanja višak znoja te tako smanjuje stvaranje kloramina na koži.

Prirodna ulja: Bakterije, virusi, ali i razne kemikalije imaju uglavnom lužnati pH faktor pa prirodni, blago kiselkasti zaštitni film zdrave kože služi kao fizička i kemijska barijera za njih. Pranje sapunom ili plivanje u kloriranoj vodi uklanja s kože taj zaštitni sloj, a čak i nakon nanošenja losiona i krema koža ostaje previše lužnata na površini, čime tijelo postaje previše podložno napadima štetnih kemikalija i organizama. Namažete li kožu i kosu prije ulaska u bazen kokosovim ili nekim drugim prirodnim uljem, dat ćete joj dodatni sloj zaštite jer su prirodna ulja blago kiselkasta i masna, baš kao i film na koži.

Otvoreni bazeni: Većina problema uzrokovana kemikalijama iz bazena nastaje kao posljedica dugotrajne izloženosti u zatvorenom prostoru, u kojem klor "lebdi" iznad površine vode (dakle, u visini glave), a nema strujanja zraka koje bi razrijedilo njegovu koncentraciju. Stoga je bolje ići na otvoreni bazen ili, još bolje, na otvoreni bazen sa slanom vodom ili ionizacijom, jer su u takvim bazenima potrebne puno manje količine klora i drugih kemikalija za održavanje čistoće vode.

Linker
15. travanj 2024 02:56