Popravite štetu

Kronični stres može dovesti do dijabetesa i srčanog udara - evo što će vam pomoći!

Dobar u određenoj mjeri, ali kad postaje kroničan, stres narušava zdravlje i čini veliku štetu cijelom organizmu.

 

Stres je ponekad dobar. Čini nas bržim, jačim, okretnijim, mozak u stresnim situacijama često bolje reagira. Ljudi se ponekad namjerno dovode u stresne situacije ili sudjeluju u ekstemnim sportovima jer i mozak i tijelo postaju fleksibilniji i učinkovitiji.

 

Trenutak izgaranja

Međutim, problem je što nas snažan i nekontrolirani stres može potpuno "slediti" da ostanemo potpuno zamrznuti da ne možemo uopće misliti. Najbolji primjer za to su ljudi koji se nađu u situacijama da moraju javno govoriti ili nastupati, studenti na ispitima, a nisu za to spremni i uopće od stresa ne mogu govoriti. Kada se čovjek osjeća stresno, znak je da se tijelo nalazi u hitnom modu funkcioniranja, tada postaje pojačano budan, sposoban je brzo reagirati, povećati memoriju i zapamtiti svaki aspekt onoga što vidi, čuje i osjeća. Dolazi do povećane pažnje i usmjerenosti prema detaljima. Unutar tijela čitava kompleksna serija hormona potaknuta je otpuštanjem hormona pod nazivom CRH - Kortikotropinoslobađajući hormon koji sudjeluje u odgovoru organizma na stres.

To rezultira povećanjem intenziteta disanja, povećava se razina krvnog tlaka i brzine otkucaja srca, kako bi se učinkovitije pumpala krv i kisik u tijelu. Istodobno, jetra razgrađuje više glikogena, krv se premješta iz drugih dijelova tijela kako bi podržala mišiće pa dolazi do povećane snage i izdržljivosti.

Mozak - hranjen glukozom i kisikom počinje raditi puno bolje. Kratkoročno, fiziološke promjene, uključujući povišeni krvni tlak, veće razine glukoze u krvi i smanjeni apetit, važne su prilagodbe koje obično uzrokuju mala oštećenja tijela. Ali ako smo stresu izloženi predugo - izgorjet ćemo.

 

Stanje opuštanja

Kronični stres rezultirat će lošijim imunološkim sustavom, dijabetesom, srčanim udarima i nizom drugih nepovoljnih zdravstvenih stanja. Jedna od najjednostavnijih stvari koje možete učiniti da biste smanjili stres je disanje. Primjenjivanjem jednostavnih tehnika disanja stres se može usmjeriti u prednost i ne dozvoliti da on kontrolira nas. Disanje u stresnim situacuijama treba osvijestiti i usporiti, razmišljati da dolazi iz trbuha, a ne iz pluća.

 

U trenucima stresa srce pojačano lupa, ali svjesnim smirenim dubokim disanjem iz trbuha i to će se polako smiriti i doći ćete u stanje opuštanja. Izdah bi trebao trajati onoliko koliko traje udah, poželjno je i dulje.

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo