O atopijskom dermatitisu i dalje kolaju razni mitovi. Riječ je o površinskoj kožnoj bolesti, pogađa samo djecu, može se jednostavno liječiti kremama te se vrlo lako može kontrolirati. Potpuno krivo!
Dana 14. rujna u svijetu se obilježava Svjetski dan atopijskog dermatitisa te služi kao prilika za podizanje svijesti o bolesti koja je često podcijenjena. Bolesnici se svakodnevno suočavaju s raznim izazovima, a ova kožna bolest itekako utječe na njihovu kvalitetu života.
Što je atopijski dermatitis i kako izgleda kod odraslih osoba?
Atopijski dermatitis (AD) je kronična, upalna kožna bolest i jedna je od najčešćih teških kožnih bolesti u ekonomski razvijenim zemljama. Prof. dr. sc. Neira Puizina Ivić, prim. dr. med. - specijalistica dermatologije objašnjava kako atopijski dermatitis nastaje kao posljedica nasljeđa, oštećenja kožne barijere, imunološkog odgovora te čimbenika iz okoliša. Dodaje da se bolest različito očituje u različitim životnim razdobljima.
Počinje se javljati oko 4 - 6. mjeseca života da bi se u trećine oboljelih smirila do polaska u školu, u trećini slučajeva nestaje do puberteta, dok u preostale trećine traje cijeli život.
U dobi puberteta i nakon njega bolest se očituje na:
- koži lica i to poglavito oko očiju i oko usta
- kod žena na koži oko bradavica dojki u vidu izrazite suhoće, crvenila praćenog svrbežom
- na koži dlanova i tabana te velikih pregiba i to poglavito lakatnim jamama i stražnjim dijelovima koljena u vidu izrazite suhoće, crvenila, ljuštenja praćenih izrazito jakim svrbežom.
- Pored ovih lokalizacija, izrazito često zahvaćena je i koža vrata koja izgleda kao prljava u vidu smećkastih ljuski i naslaga. To je vrlo često viđeno kod osoba alergičnih na kućnu prašinu ili koje imaju na koži veću količinu određenih vrsta gljivica (kvasnica) koje i inače obitavaju na koži. U bolesnika s AD zbog narušene barijere i izrazito suhe kože koja ne proizvodi dovoljno masnoće i tvari koje onemogućavaju njihov rast, omogućen je nesmetani rast gljivica, te različitih vrsta bakterija, poglavito stafilokoka. Dok se kod zdravih osoba kolonizacija nalazi kod 5-30% osoba, kod atopičara se kolonizacija ovim bakterijama i kvasnicama nalazi kod 90-95% osoba zbog čega treba, uvijek prilikom liječenja, paziti na smanjivanje broja bakterija i gljivica - govori nam prof. dr. sc. Neira Puizina Ivić, prim.
Tu ravnotežu, kaže, uspostavljamo propisivanjem antibiotskih krema i krema koje liječe gljivične infekcije. Naravno pri tom se istovremeno mora davati i krema koja će smanjivati upalne promjene i svrbež kao i kreme koje bi trebale oporaviti kožnu barijeru.
Prvi simptomi
Prvi simptomi su, objašnjavanja dermatologinja, svrbež koji se pojačava kada je koža toplija, a to je u suhim prostorijama tijekom zime ili prilikom odlaska na spavanje. Pored toga pojavljuje se crvenilo. Zbog osjećaja svrbeža bolesnik se češe te se pojačava kolonizacija bakterijama koje pojačavaju upalu, a time i svrbež. Tako se stvara začarani krug.
- Terapiju treba započeti što ranije, kako bi se ovaj krug svrbež - češanje - upala pa potom još jači svrbež i još jača upala, prekinuo. Činjenica je da se rana primjena terapije i to kortikosteroida, koji jedino mogu pomoći u ovim stanjima, često izbjegava i to zbog globalnog fenomena kortikofobije koji je nastao i proširio se posljednjih godina zahvaljujući društvenim mrežama. Činjenica je da u Europi roditelji kasne s primjenom kortikosteroidnih pripravaka prosječno 13 dana, dakle gotovo dva tjedna, pa se može zamisliti koliku upalnu reakciju potenciramo u koži, a s tim u vezi i patnju bolesnika u vidu nesanice s posljedičnim agresivnim i katkada asocijalnim ponašanjem - kaže dermatologinja Puizina Ivić.
Dodaje da je znak za uzbunu upravo nemogućnost normalnog obavljanja posla, praćenja nastave ili učenja zbog svrbeža koji se inače u dermatologiji opisuje kao najjači.
Bolest se može pojaviti odjednom i u starijoj životnoj dobi
Kakav će scenarij i prognozu bolest imati ovisi o genetskim faktorima, djelovanju okoliša i našem imunološkom odgovoru. Nema jedinstvene tablete ili kreme koja će zauvijek izliječiti bolest. Bolest, kaže doktorica, uvelike ovisi o našem nasljeđu, a majka je pritom jači čimbenik od oca.
- Bolest se također može pojaviti odjednom i to u odrasloj dobi, no kada se brižljivo uzimaju podaci bolesnika, gotovo uvijek se sazna da su u djetinjstvu ili mladosti imali neka očitovanja sklonosti alergiji - peludnu hunjavicu praćenu kihanjem i suzenjem očiju tijekom proljeća, alergijske bronhitise, alergije na hranu ili lijekove. To je dio tzv. alergijskog marša što znači da smo rođeni sa sklonošću alergijama, ali se rastom i razvojem pojavnost bolesti mijenja, te je ona u nekom obliku prisutna i vidljiva, samo se mijenja njena izražajnost - govori nam dermatologinja.
Oboljeli u Hrvatskoj
Točnu učestalost je, kaže nam prof. dr. sc. Neira Puizina Ivić, prim., teže istražiti i to zbog različitih metoda ispitivanja i simptoma koje ova bolest može imati, pa ju je teže staviti u neke mjerljive okvire.
- Procjenjuje se da u nižim razredima uvijek ima 3-4 atopičara, a u populaciji se obično broj kreće oko 10%. Atopijski dermatitis najčešće se očituje u zemljama koje su visoko razvijene i industrijalizirane, dok je daleko rjeđi u nerazvijenim zemljama. No, procjenjuje se da primjerice u Norveškoj u dobi od 7 do 13. godine boluje 19,7% djece od atopijskog dermatitisa. U Danskoj je to oko 23%, a u Njemačkoj i Švedskoj od 13 do 15%. U Japanu se vrijednosti kreću od 9 do 20%. Nasuprot tome, nerazvijene zemlje Afrike bilježe broj od svega 0,7% djece oboljele od atopijskog dermatitisa. Također djeca koja žive u nerazvijenim krajevima s niskom učestalošću atopijskog dermatitisa, dolaskom u razvijene zemlje obolijevaju od atopijskog dermatitisa kao i ostala djeca u tom okruženju. Tako su primjerice Šveđani uočili da djeca potomci Turaka imaju višu učestalost (32,4%) atopijskog dermatitisa od malih Šveđana iste dobi - kaže doktorica.
Ovi podaci, nastavlja, ukazuju na važnost čimbenika okoliša i zagađenja koji mogu biti od velike važnosti za nastanak bolesti. Uočeno je da se tijekom posljednjih 30, 40 godina izrazito povećao broj djece koja boluju od atopijskog dermatitisa te da taj broj stalno i polagano raste.
Bolest koju treba vrlo ozbiljno shvatiti: zašto je važno na vrijeme liječiti atopijski dermatitis
Što sve može pogoršati postojeće simptome atopijskog dermatitisa?
Provocirajući čimbenici su:
pelud korova
kućna prašina, odnosno grinje i životinjska dlaka, pri čemu valja naglasiti da mačka dovodi do jačeg alergološkog odgovora nego pas, pa je pas bolji izbor kućnog ljubimca kada u obitelji imate atopičara.
Od prehrambenih namirnica tu su:
- jaja
- mlijeko
- aromatično južno voće, primjerice naranče, mandarine, kivi i jagode
- orasi
- rakovi
Kako se simptomi mogu držati pod kontrolom, odnosno na što se treba paziti kada govorimo o njezi kože kod atopijskog dermatitisa?
U terapiji se, objašnjava dermatologinja, koristimo savjetima koji se mogu pružiti bolesniku nakon postavljanja dijagnoze, a sastoje se u izbjegavanju izloženosti alergenu. U slučaju alergije na perje, kućnu pašinu ili grinje, preporučuje se odstraniti iz sobe i radnog okoliša sve takve predmete /zavjese, tapeti, jastuci/ u cilju poboljšanja stanja.
Potom, moramo naglasiti da se zbog prirođene suhoće kože, pacijent treba stalno mazati hranjivim i vlažnim kremama. Preporučuju se posebne kupke s dodatkom ulja ili mekinja koje se mogu nabaviti isključivo u ljekarnama. Po pitanju kupanja u kadi ili tuširanja, prednost se daje tuširanju, upravo zbog manjeg vremenskog kontakta s kupkama koje mogu dodatno isušivati kožu.
Nakon brisanja i izlaska iz kade, preporučuje se nanijeti mlijeko ili losion za njegu suhe kože unutar 2-3 minute kako bi se vlaga preostala nakon tuširanja vezala s masnom komponentom ovlaživača iz mlijeka ili losiona. Naslage na vlasištu liječe se namakanjem u dječjem ili maslinovom ulju tijekom nekoliko sati, a zatim iščešljavanjem gustim češljem i pranjem u blagom šamponu. Ako zaostaje crvenilo mogu se primijeniti blage kortikosteroidne kreme sve dok promjene u potpunosti ne nestanu.
Kvaliteta života
Svakako da izražen svrbež tijekom dana, a poglavito tijekom pokušaja uspavljivanja ili za suha vremena ometaju svakodnevne aktivnosti.
- Kod djece je to igra, učenje, izvršavanje školskih zadataka i praćenje nastave. Kod odraslih su to odgovorniji poslovi koji zahtijevaju koncentraciju na radni proces koji je uvelike narušen. Valja napomenuti da je atopijski dermatitis izražen jače tijekom jeseni i zime za vrijeme grijanja prostorija, a time i sušeg zraka, koji je vrlo često okidač za pogoršanje bolesti - govori nam dermatologinja.
Mnogi vjeruju da pogađa samo djecu, ali sve više odraslih pati od ove ozbiljne kožne bolesti
Atopijski dermatitis i teorija higijene
Danas se vrlo često spominje teorija higijene i činjenica da se rođenom djetetu i kasnije dojenčetu sve prokuhava, čisti i ne dopušta da dijete razvije svoj imunološki sustav. Naime, imunološki sustav se do druge godine uravnoteži.
Ako se djetetu, kaže prof. prim. dr. sc. Neira Puizina Ivić, sve čisti i ne dopušta da se njegov sustav bori s infekcijama, tada je alergijski stanični odgovor daleko jače izražen, pa se smatra da je to razlog zašto je u razvijenim zemljama viša učestalost ove bolesti. Zna se da je bolest češća u malim obiteljima s jednim djetetom, dok je u obiteljima s više djece, kao i u seoskim kućanstvima - rjeđa. Na selu djeca rano dolaze u kontakt s raznim alergenima, pa je i njihov imunološki odgovor adekvatniji nego kod osoba koje su bile pošteđene kontakata s alergenima.
Kako se postavlja dijagnoza, s obzirom na to da su simptomi slični nekim drugim kožnim oboljenjima?
- Postoje kriteriji za dijagnostiku ove bolesti koji su 80-ih godina prošlog stoljeća uvedeni u praksu, a mogu se sažeti da se bolest pojavljuje uz suhoću kože, svrbež i crvenilo na istim mjestima u određenim razdobljima. Pored toga služimo se testovima za dokazivanje. U dijagnostici su to vrijednosti određenih parametara u krvi te alergološko testiranje tzv. ubodni test. Prilikom testiranja, standardizirani se alergen iglicom ili grebanjem kože unosi u kožu podlaktice i nakon 15 minuta se očita rezultat odnosno promjer crvenila oko uboda - kaže dermatologinja.
Dodaje da u skupinu standardnih alergena spadaju oni koje udišemo iz okoliša /inhalacijski/, odnosno konzumiramo /nutritivni/.
Kako se liječi atopijski dermatitis?
U razdobljima izrazitog pogoršanja preporučuje se, kaže dermatologinja, primjena kortikosteroidnih krema uz antibiotske kreme na oboljelim mjestima, jer se jedino tako može smiriti jaki svrbež i upala. Potrebno je naglasiti kako ih valja ograničiti, naročito kod djece i na koži lica i to uvijek pod kontrolom liječnika zbog izbora optimalnog preparata.
- Primjena kortikosteroida je još uvijek zlatni standard u liječenju atopijskog dermatitisa, jer se tako smanjuje upala, crvenilo i svrbež. Ove osobe, kako je već rečeno, imaju sušu kožu te je masna barijera slabije razvijena, pa alergeni iz okoliša lako prodiru kroz kožu i izazivaju upalu. U slučaju bakterijske infekcije preporučuje se i obavezna primjena antibiotika bilo u obliku kreme ili sirupa i kapsula. Naime bakterije koje se nalaze na kožnim promjenama i to poglavito stafilokok, ima mogućnost izravnog upliva na upalni odgovor u smislu pojačanja, pa se stoga prilikom liječenja uvijek mora dodati i antibiotska mast kako bi se smanjio broj ovih bakterija. Uz sve do sada nabrojano, daju se obavezno kapi ili tablete antihistaminika koji imaju zadatak smanjiti svrbež, a ujedno i smiruju bolesnika - kaže ova poznata splitska dermatologinja.
Dodaje da se u težim slučajevima, tijekom nekoliko dana, mogu dati injekcije kortikosteroida i antihistaminika. Nakon prestanka simptoma, kožu treba njegovati kremama. Uz to, ako postoje podaci ili pozitivni rezultati testa na određene alergene, treba ih izbjegavati ili ne konzumirati. Danas se, nastavlja doktorica, propagira proaktivni stav u liječenju.
On se provodi tako da se nakon redovne terapije nastavlja primjena blagih kortikosteroida ili imunomodulatora 2x tjedno tijekom naredna 2 mjeseca i to na onim mjestima na kojima se bolest očitovala. Ostale dane i ostala mjesta mažemo s neutralnim kremama koje bi trebale čuvati i obnavljati barijeru. Na ovaj se način bolesnike drži dulje u fazi bez izraženih simptoma bolesti. Inhibitori kalcineurina preporučuju se za promjene lokalizirane na koži lica i vjeđa, pošto nemaju nuspojave koje imaju kortikosteroidi. U težim oblicima se koriste u obliku masti, a u srednje jakim i slabijim u obliku kreme.
U težim slučajevima preporučuje se promjena klime. Kod odraslih se, objašnjava dermatologinja, katkada uz prethodno nabrojano preporučuje terapija umjetnim izvorima zračenja ultravioletnim svjetlom (UVB fototerapija) s obzirom na to da ono djeluje tako da smiruje upalne kožne promjene i svrbež. Tijekom zimskih mjeseci, zbog narušene barijere, obavezno se savjetuje vlaženje zraka te redovna primjena ovlaživača (mlijeka ili balzami) na kožu i do nekoliko puta na dan.
Sistemska terapija se, kaže, provodi kod onih s težim oblikom bolesti. Moguće je primijeniti imunosupresive koji dovode do potiskivanja imunološkog odgovora i imaju zadatak da smire naše imunološke stanice odgovorne za alergijski odgovor.
Novosti u liječenju
- U posljednje se vrijeme primjenjuju blokatori određenih važnih signalnih molekula u nastajanju atopijskog dermatitisa, za koje vjerujem da će i u nas vrlo brzo doći u primjenu. Oni spadaju u skupinu modernih bioloških lijekova koji imaju odličan terapijski odgovor.
I premda su skupi, kada se zbroje patnje bolesnika koje su nemjerljive, potrošen novac za balzame i losione, kortikosteroidne kreme, tablete, odlasci liječniku i da ne nabrajamo brojne druge činjenice, primjena ovih lijekova uvelike olakšava život i obavljanje poslova, kao i manje izostanaka s posla što je u današnjem svijetu od velike važnosti - zaključuje prof. prim. dr. sc. Neira Puizina Ivić, dr. med.
Powered by
Sanofi